Promocija romana ISTO I DRUKČIJE Llilli Koci

This slideshow requires JavaScript.

 

Marjan Grakalić o romanu Isto i drukčije autorice Llili Koci

Zagreb, 19.9.2019.

 

„Dobro večer svima. Lili jako mi je drago da si večeras s nama jer si autorica romana o kojem ću pričati. Vaša ekselencijo i vas je ovdje lijepo vidjeti, poštovana publiko lijepo je da ste došli na ove svakako neobične i značajne knjige koja ipak dolazi nakon dugog vremena, ali ipak je došla. Ona u stvari ima jedan anagramski ali i enigmatski naslov- Isto i drukčije. Što je isto a što je drukčije? Na što se to odnosi? Tu percepciju hrvatske književnosti mi zapravo nemamo bog zna kakvu percepciju albanske i kosovske književnosti unatoč tome što smo dugo živjeli u jednoj zemlji, bivšoj Jugoslaviji. Bilo je prijevoda ali očito ne dovoljno, bilo je pokušaja razumijevanja, očito ne dovoljno, a u mentalitetu nacije nije se tu nešto ozbiljno čitalo niti se proučavalo. Jest da su naši profesori odlazili na prištinski univerzitet, tamo su gostovali, rijetki su obratni primjeri postojali i oni nisu bili bog zna kakvi, i sada u jednoj drugoj novoj situaciji pojavljuje se jedan roman koji govori da je sve isto ali ipak je drugačije. On je u stvari filozofičan, ali nije samo to, on je povijestan ali i nije samo to, on je ljubavni roman, priča o jednoj neuzvraćenoj ljubavi koja traje dugo vremena ali nije samo ljubavni. On je i kriminalistički roman jer priča o kriminalu, zločinima, zločinima protiv obitelji, protiv pojedinih ljudi. On je i politički roman, ali opet nije samo takav. On je i intimistički roman jer način na koji Lili Koci pristupa tome je izgled odmaknutog porculanskog svijeta ali istinitog, možda nešto tu i tamo nije točno, ali sve je opet tu, istinito. Dakle to je nešto što je isto ali drugačije. U tom smislu je to ipak jedan veliki pomak. Ja sam se u stvari brinuo kad je ona to pisala i brinuo sam se kako će to na kraju izgledati, ali ona je u tih par godina dobro izbrusila stil i roman i napravila jedno djelo koje se u hrvatskoj književnosti neće moći zaobići, zato jer ono povezuje. Mi u stvari u hrvatskoj književnosti imamo samo jednu veliku percepciju Kosova odnosno Albanije a to je putopis ustaškog ministra i književnika Mile Budaka koji se zove „Ratno roblje“, njega sam objavio 1991. godine u kojem on opisuje kako je Austro-ugarski časnik bio zarobljen od Srpske vojske i s njima se preko Kosova i Albanije povlačio na Krf. U tom povlačenju on opisuje stradavanja. On to vrlo živopisno opisuje i opisuje jednu naredbu kralja Petra, tadašnjeg Srpskog kralja koji kaže: “Ne čuvajte narod, ne čuvajte zarobljenike, ne čuvajte materijalna dobra,“ jer tamo su bili neki gerilci s kojima su oni ratovali i rekao je „čuvajte đake!“. Dakle čuvajte one koji su prosvjećeni, koji će jednog dana voditi narod, koji će biti obrazovani, i znati šta treba činiti. U Llillinom romanu na tom istom prostoru u neko slično ali kasnije vrijeme, mi imamo slučaj da ljudi koji su obrazovani koji su studirali u Beču, Rimu, Zagrebu, Beogradu vraćaju se kući u Peć, Prištinu ili Skopje i tamo bivaju ubijeni. To nije običan kriminal, to je jedan politički teror. I u tom smislu sad se te neke stvari približuju. One su iste ali opet su drukčije. Ne kažem ja da mi trebamo raditi zlo ili ne daj bože na njega se pozivati. Tu i Lili ima jako dobru poruku u romanu a to je da ipak na kraju svega neki oblik suživota i poštovanja, neki oblik zajedništva mora postojati. Kroz cijelo jedno povijesno razdoblje u Llillinom romanu najbolje se vidi ono što je najopasnije a to su određeni zli ljudi, zle osobe i neke nepromišljene banalne i odvratne politike. Ako se mi toga riješimo sve će biti dobro, kao što je i ovaj roman izvrstan. I zato ti Llilli Čestitam!“

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.