Kategorija: Promocije

 

PROMOCIJA KNJIGE TROPIZMI SUDJELUJU: Darija Žilić, Davor Šalat i Branko Čegec Četvrtak, 12. travnja 2012. u 12 h  Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb

DARIJA ŽILIĆ: TROPIZMI INFO O KNJIZI: www.meandar.hr WEB KNJIŽARA: www.uzitakitekst.com     TROPIZMI U knjizi Tropizmi nalaze se ogledi o knjigama poezije koji su tijekom prošlog desetljeća objavljivani u brojnim časopisima (Zarez, Tema, Nova Istra, Vijenac, Književna Republika, Poezija, Riječi…), te na Trećem programu Hrvatskog radija (u emisiji Bibliovizor, urednice Gordane Crnković). Riječ je o knjigama suvremenih autora i autorica iz Hrvatske i iz područja tzv. regije. Knjiga nije sustavan prilog proučavanju suvremene poezije: intencija je tek na jednom mjestu okupiti tekstove koji mogu biti korisni u nekim budućim analizama pjesničke scene i to u vremenu kada prostor za pjesničku kritiku nepovratno nestaje iz medija.

POZIVNICA

 

NOMADI I HIBRIDI

 

 

Biakova predstavlja novu knjigu autorice Darije Žilić „Nomadi i hibridi“ (ogledi o filmu i književnosti). Knjigu će predstaviti prof. dr. Vinko Brešić,

urednica knjige Zorka Jekić i autorica. Predstavljanje će se održati 19.12. 2011. u 19 sati u buffetu Pod starim krovovima, Basaričekova 9.

Darija Žilić je u izdanju Biakove objavila i knjigu „Muza izvan geta“ (2010.) koja je proglašena najboljim književno-kritičkim izdanjem u 2010.

a dobitnica je i nagrade Kiklop za knjigu „Pleši, Modesty, pleši“ koja je proglašena najboljom pjesničkom knjigom u 2010. godini.

Dobrodošli!

Društvo Lovrećana Zagreb i Matica hrvatska

 

pozivaju Vas na

predstavljanje knjige

Branislave Zaradić

KNJIŽEVNOST MOJ ŽIVOT

u petak, 8. travnja 2011. u 18:30 sati

Dvorana Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

 

Sudjeluju:

Petar Tyran (Austrija), urednik

Gabriela Novak-Karall (Austrija), glavna tajnica Hrvatskoga centra u Beču

Alojz Jembrih, sveuč. prof. na Hrvatskim studijima, Zagreb

Branislava Zaradić, autorica

Klapa studenata KBF-a – Slavić

Branislava Zaradić rođena je 7. rujna 1932. u Lovreću (Imotska krajina). Gimnaziju je završila u Splitu, a Filozofski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu (južnoslavenske knjževnosti, ruski jezik i književnost). Od 1967. do umirovljenja 1997. predaje na Bečkom sveučilištu – Institut za slavistiku, hrvatski jezik i književnost, poznavanje zemlje i kulture, metodiku nastave i stilistiku. Usporedo s radom na sveučilištu predavala je i na Diplomatskoj akademiji u Beču i Dopunskoj nastavi za djecu stranih radnika te za svoj uzoran pedagoški rad dobila priznanje Bečkog školskog savjeta. Od 2000. bila je dopredsjednica Matice hrvatske u Austriji, a od 2002 – 2008. predsjednica. U svojstvu predsjednice Matice hrvatske pripremala je uvodne riječi za goste predavače, a i sama držala brojna predavanja iz hrvatske književnosti kako Gradišćanskim Hrvatima tako i Hrvatima u dijaspori. Trajno surađuje s Gradišćanskim Hrvatima i njihovim kulturnim organizacijama, objavljuje u njihovim glasilima i ostaje povezana sa svojim bivšim studentima i kolegama iz Gradišća. Objavljivala je i u drugim hrvatskim knjževnim časopisima.

(Životopis preuzet iz knjige Branimira Zaradić: Književnost moj život, str. 321.)

 

Gabriela Novak-Karall, glavna tajnica Hrvatskog centra u Beču te dugogodišnja predsjednica renomiranog međunarodnog folklornog ansambla Kolo Slavuj. Gospođa Novak-Karall dobila je visoko državno odličje austrijskog Ministarstva obrazovanja, umjetnosti i kulture za svoje dugogodišnje zalaganje za pitanja ne samo hrvatske nacionalne manjine nego i ostalih autohtonih i alohtonih manjina u Beču. (Prema Večernjem listu;Zagreb)

Petar Tyran, glavni urednik Hrvatskih novina. Rođen je u Novom Selu (Gradišće), prije svega poznat zbog svoga velikoga zauzimanja za očuvanje jezika i kulture Gradišćanskih Hrvata.

Alojz Jembrih, dr. sc., sveuč. prof. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Studij slavenske filologije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču, gdje je postigao i doktorat znanosti. Poslije studija radi na više institucija u Hrvatskoj (1970. – 1983.) te na Univerzi u Ljubljani (1983. – 1996.), a potom ponovno u Hrvatskoj. Od 1. prosinca 1998. na Hrvatskim je studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje stariju hrvatsku književnost i više izbornih kolegija na Odjelu Kroatologije. Od 2006. sudjeluje na Poslijediplomskom studiju hrvatske kulture Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Aspekti kajkavske kulture – Kajkavska dopreporodna književno-jezična baština. Autor je većeg broja knjiga i znanstvenih i stručnih radova.



Poštovani,
Nastavljuju se večeri poezije – svake srijede u jazz klubu Bacchus na
Tomislavovom trgu 16 u Zagrebu.

U srijedu 16.03.2011 s početkom u 20 sati nastupa pjesnici Darija Žilić i Dijana Stilinović,
Predstavljać Kruno Lokotar
Veselimo se vašem dolasku !

Voditelji večeri poezije : Albin Horvatiček i Željko Koprolčec

Darija Žilić, rođena 1972. u Zagrebu

Školovala se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest/komparativna književnost)

Dugogodišnja voditeljica programa „mama čita“ u Multimedijalnom institutu u Zagrebu.

Objavljivala eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u časopisima, te brojne intervjue ( Zarez, Treća, Kruh i ruže, Balcanis, Feral tribune, Vijenac, Književna Republika, Filozofska istraživanja, Riječi, Nova Istra, Tema, Poezija, e novine, na Kulturpunktu hr., časopis Agon). Stalna suradnica na Trećem programu hrvatskog radija, surađivala na projektu Školske knjige Leksikon hrvatske književnosti – djela. Prevodi poeziju s engleskog i sa slovenskog jezika. Urednica u časopisu Tema. Voditeljica tribine Dekonstrukcije u Hrvatskom društvu pisaca, kojeg je i članica, te književne tribine u Klubu umjetnika na Sušaku u Rijeci. Pjesme su joj prevođene na talijanski, slovenski i engleski jezik.

Bibliografija knjiga:

zbirka pjesama „Grudi i jagode“(AGM. 2005.),

zbirka ogleda o suvremenom pjesništvu „Pisati mlijekom“ (Altagama, 2008

zbirka eseja o suvremenoj prozi „Muza izvan geta“ (Biakova 2010.)

knjiga poezije „Pleši, Modesty, pleši“ (Algoritam, 2010.)

knjiga intervjua „Paralelni vrtovi“ (Shura publikacije, 2010.)

O knjizi

 

 

Žarka Maretića: Strossmayer – Milinović (njihov zajednički rad na uniji)

 

 

Knjiga Strossmayer – Milinović (njihov zajednički rad na uniji) fra Žarka Maretića (r. 1944.) nastala je na temelju arhivske građe, uglavnom pisama fra Šimuna Milinovića (Opanci, Lovreć, 1835. – Bar, 1910.) J. J. Strossmaveru (Osijek, 1815. – Đakovo, 1905.) koja se čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu, uvodi nas u svijet zbivanja s kraja 19. i prvih godina 20. st. na našim prostorima. Iako je knjiga prvenstveno posvećena Strossmaverovu i Milinovićevu radu na uniji, tj. ujedinjenju pravoslavnih s katolicima, u njoj možemo pratiti i diplomatske igre.

Fra Simun Milinović, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, bečki student, dugogodišnji profesor Franjevačke klasične gimnazije u Sinju i jedno vrijeme njezin ravnatelj, imenovan je barskim nadbiskupom 1886. od papae Leona XIII. (1878. – 1903.). Kao gimnazijski profesor napisao je više povijesnih i popularno-povijesnih radova. Posebno su mu poznati prilozi u zagrebačkom Viencu u nastavcima Hrvatske uspomene iz Dalmacije. Nastupivši na stolicu barske nadbiskupije 1886. pa sve do smrti 1910. sav se predao svom pastirskom pozivu. Držao je da će obnovom liturgije na staroslavenskom jeziku u svojoj nadbiskupiji učiniti prvi i bitan korak u približavanju dviju Crkava. Vrhunac toga nastojanja bilo je tiskanje staroslavenskog misala 1893. koji je priredio Dragutin Parčić i uvođenje slavljenja sv. mise na staroslavenskom u barskoj nadbiskupiji.

Drugi glavni Milinovićev zadatak bio je osigurati barskoj nadbiskupiji vjerske objekte -crkve i župne kuće, te vlastiti svećenički podmladak. U tom razdoblju nastaje, zbog različitih političkih interesa veliki problem početkom 20. st. poslije objavljivanja Apostolskog pisma Slavorum gentem pape Leona XIII. 1. kolovoza 1901., poznat u povijesnoj literaturi kao Svetojeronimska afera kad talijanska, austro-ugarska i crnogorska diplomacija ne prihvaća da se hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu zove hrvatskim imenom. U tom kontekstu se Milinović našao u neugodnu položaju. Njemu je primarno bilo da se mogu i njegovi bogoslovi koji bi studirali u Rimu smjestiti u hrvatskom zavodu, dok je crnogorska država tražila da zavod u svom imenu ima uz hrvatsko i srpsko ime, a na zavod su pravo polagale i Italija i Austro-ugarska. U tom spletu okolnosti zahladnjeli su odnosi Strossmavera i Milinovića. Milinović je u to vrijeme ostao samo u pismenoj vezi s Tadijom Smičiklasom u Banskoj Hrvatskoj, kako možemo vidjeti iz očuvane arhivske građe.

Fra Žarko nas nenametljivo vodi kroz dostupnu arhivsku građu i daje dokumentima da govore. Stoga knjigu preporučujemo svima koje interesira crkvena i građanska povijest hrvatska i susjednih nam naroda.

Urednik: Ivan Bekavac Basić

 

RASPRŠENJE LJUDSKOG RODA

preveo Viktor Tadić

o romanu:

Cijeli svoj život (pa i djelo) sumirao je sam, iskreno i fatalistički dosljedno, u svega nekoliko redaka: „Sve je beskorisno. Radio sam, no, bez ikada, ikakvog rezultata; ljenčario sam, i moj se život odvijao na isti način. Molio sam, nisam ništa polučio; psovao sam, nisam postigao ništa. Bio sam egoist do te mjere da zaboravim na postojanje drugih; ništa se nije promijenilo, ni u meni, ni oko mene. Učinio sam nešto malo dobroga, nije mi bilo uzvraćeno; činio sam i zlo, nisam bio kažnjen. Sve je jednako beskorisno“. („Dnevnik“, Adelphi, 1988., – Svezak XIII, od 6. studenoga 1959).”

KGZ – KNJIŽNICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

i

BIAKOVA, d. o. o., Zagreb, Kušlanova 59

Poštovani, čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige

Milan Dedinac pjesnik razgranat u noć

(priredila i uvodni esej napisala Dubravka Bouša)

Biakova, Zagreb, 2010.

PONEDJELJAK, 10. svibnja 2010.

18,00 sati

Knjižnica Bogdana Ogrizovića

Zagreb

Preradovićeva 5

Sudjeluju:

Dubravka Bouša, urednica

Siniša Nikolić, književni kritičar

Dubravko Sidor, dramski umjetnik

Ivan Bekavac Basić, izdavač

Jasna Kovačević, voditeljica knjižnice

KGZ – KNJIŽNICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

i

BIAKOVA d. o. o., Zagreb, Kušlanova 59

Poštovani, čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige

Vidimo se

Biakova, Zagreb, 2009.

ČETVRTAK , 06. svibnja 2010.

18,00 sati

Knjižnica Bogdana Ogrizovića

Zagreb

Preradovićeva 5

Sudjeluju:

Jadranka Sekula Golubiček, autorica

Siniša Nikolić, književni kritičar

Mira Bosanac, dramska umjetnica

Ivan Bekavac Basić, izdavač

Jasna Kovačević, voditeljica knjižnice