Oznaka: U OGLEDALU ZNANSTVENIH PROSUDBI II sv.

U OGLEDALU ZNANSTVENIH PROSUDBI II sv.

Hrvojka Mihanović-Salopek

Urednica: Zorka Jekić

Recenzenti:

Akademik Josip Bratulić

Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal

Design korice: Jakov Gaćina

Korektura: Zorka Jekić i Dunja Tokić

Prijelom, kompjuterska obrada:

Nedjeljka I Jakov Gaćina

Uvez: Tvrdi

Broj stranica: 456 str.

Format: B5

ISBN 978-953-8375-55-2

---

dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek: U ogledalu znanstvenih prosudbi II

Teme knjige U ogledalu znanstvenih prosudbi II dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek znanstveno su relevantne u područjima kroatistike, slavistike i komparativne književnosti, a širinom interesa zahvaćaju i u povijest umjetnosti i kulturnu povijest. Knjiga sadrži jedanaest znanstvenih radova razvrstanih u tri poglavlja / cjeline.

U prvo poglavlje Književnici pod drugačijim reflektorom uvršteni su sljedeći znanstveni radovi: „Nepoznati maritimni putopisi i novele Frana Vinka Maroevića“, „Putopisna zbirka Nikole Andrića u procjepu između realiteta i vizionarskih htijenja“, „Nepoznata pothumna ostavština Miroslava S. Mađera“, „Demistifikacija uloge pouzdanog putopisca u putopisima Marijana Matkovića“, „Komiža u pjesničkoj vizuri Jakše Fiamenga“, „Odraz Istre u pjesničkom stvaralaštvu Borisa Domagoja Biletića“, „Astrološke i kataklizmičke opservacije u pjesništvu Gorana Gatalice”. Na korpusu objavljenih tekstova i rukopisne građe hrvatske književnosti u razdoblju od kraja 19. stoljeća do suvremenosti atorica provodi sustavnu interpretacija tematskih, stilskih i oblikotvornih sastavnica teksta u kontekstu (povijesni, književni, biografski, opusni).

U poglavlju Interferencijska pretapanja hrvatskog mediteranskog pjesništva i slikarstva uvrštena su dva rada u kojima se analizira utjecaj slikarskog djela poetskog hiperrealista Zvonimira Mihanovića i mističkog ekspresionista Josipa Botterija Dinija na pojedine pjesničke i prozne zbirke. Interdisciplinarnim pristupom istražuju se dodirna mjesta različitih umjetničkih disciplina na temi mediternizma uz interpretativne ekskurze o ekološkoj svijesti umjetničkih subjekta.

U trećem dijelu knjige dva su rada usredotočena na pitanje metodologijskih i spoznajnih dosega književno-historiografskoga rada dvaju važnih povjesničara hrvatske književnosti: Slavka Ježića i akademika Ive Frangeša.

Knjiga sadrži likovne priloge, važnije biografske i bibliografske podatke, sažeti prikaz radova na engleskom, bilješku o autorici i kazalo imena te ukupno broji oko 400 stranica.

U knjizi su kao u svojevrsnoj sumi dugogodišnjega kroatističkoga rada ugledne znanstvenice dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek sabrani rezultati izvornoga znanstvenoga istraživanja nacionalne književne historiografije i novije hrvatske književnosti u razdoblju od ranoga 20. stoljeća do suvremenosti uz proširena istraživanja interferencija književnih i likovnih (mediteranskih) tema. Autorica podrobno poznaje prethodna istraživanja i dopunjuje ih vlastitim arhivskim istraživanjem rukopisa i dokumentacije te provodi metodološki usustavljene analize i interpretacije s rezultatima koji su primjenjivi u filološkim znanstvenim disciplinama, kao i srodnim humanističkim poljima (povijest umjetnosti, povijest). Izgrađenim znanstvenim stilom autorica je uspješno je povezala brojne reference iz literature s vlastitim istraživačkim konceptom te ostvarila značajan doprinos nacionalnoj znanosti o književnosti.

Iz recenzije prof. dr. sc. Ružice Pšihistal