SVE ŠTO NISAM REKLA

Rita rudelić

Br. str: 152

Format: A5

Maloprodajna cijena: 99,75 kn (13,50 €)

Recenzija romana Rite Rudelić

Autorica niže riječi u složeno prozno pletivo tradicionalne naracije i suvremenijeg izričaja koje strpljivo raste u njenom nadahnuću i pažnji te tankoćutnosti kojom piše. Neizmjerna motivacija tradicijom i suvremenošću u stilu i naraciji čini se posebnom za tako mladu autoricu kao što je Rita Rudelić.

U vremenu kada emocija gubi bitku s razumnošću, pregažena materijalnošću svijeta, autorica nalazi načina ispisati segmente života ljudskih duša u čiju senzibilnost vjeruje. U postmodernističkoj zoni književne produkcije njezin će pripovjedački stil zaustaviti čitatelje u svakodnevici koja teče brzinom svjetlosti i podsjetiti ga na zatomljene i zaboravljene trenutke nesebičnoga dijeljenja emocija s drugim bićima. Svi nešto prešućujemo, iz nama poznatih ili nepoznatih razloga, monološki autoanaliziramo. Autorica zapisuje autoanalize, izlomljene fragmente prepušta slijepiti nama ljepilom iskustva života, čitanja, poznavanja tradicionalnih i suvremenih društvenih segmenata zbivanja u svakodnevici. Nastojimo čitanjem otkriti što nam nije rekla. Uočila je da često namjerno propuštamo reći o čemu razmišljamo, ponekad mislimo da drugi pamte poput nas, neki pak, ni ne misle o neizrečenome, ne zaustavljaju sebe, vrijeme, nižući slikama uspomenama bit njihova trajanja u nama.

Rita Rudelić piše o nečemu što nije rekla, ali nas zapravo ostavlja u traganju za istim. U izmišljene radnje pretače iskustvo, kada mu se previše približi i kad stječemo dojam da smo na putu otkrivanja svega što romanom želi reći, ona svjesno ili spontano sama odmiče od istog i digresira vremenskim perspektivama. Zanimljiv je odabir uvodnih riječi u roman, Hamletov monolog o čovjeku. Zapitajmo se nije li težište zapravo na samome liku Hamleta, ne toliko na motivu čovjeka o kojemu Hamlet promišlja? Dvojeći i sada, dok zapisuje, reći nam sve ili ne, autorica se osjeća njemu bliskom, razumije i Hamletova htijenja, ali i dvojbe aktivnosti i pasivnosti djelovanja. Čitatelju se tako pruža izbor, uranja u psihološke dimenzije izvan granica vremena i prostornosti koje se pretaču u sad i nekad. Na tragu otkrivanja skrivenoga, čitatelj se sam odlučuje kako će slijediti i hiperlinkove i uklopiti ih u tijek čitanja, zadebljanja slova u tisku narativno bi se uklapala u model hiperteksta koji nije ni u kakvoj korelaciji s elektroničkim medijem, već je donijet u tradicionalnom obliku tiskovine. I kao što je već rečeno, neki dijelovi teksta i u ovome segmentu zahvaćaju asocijaciju na autoanalizu poput naziva poglavlja Ritam mladosti, Edi Conrad, itd. Rekli bismo da se autorica jednostavno odlučila pozvati nas s njom otkrivati prešućeno kako isto ne bi bilo zaboravljeno. Motivacijski sklop ljubavnoga segmenta odnosa muškarca i žene povremeno se može činiti sentimentalno sladunjav: Sve je volio otkako je nju upoznao. Stilski je i kadriran: Jutro nikada do sada nije izgledalo svježije i snijeg se polako otopio. Galebovi su pozirali lokalnim fotografima, automobili su trubili svježim zvukom nakon tihe noći, sve je dobilo novi život, iako je kasna jesen otimala lišće granama i upijala vedrinu prirode, grad je ponovno živio životom kakav se rađa u rano proljeće! Kadrovima se antitetički nameće suvremenost međuljudskih odnosa koje pokušavamo razumjeti: Jer blizina ne pokazuje ljubav. Dijeliti s nekim istu sobu ili učionicu, školsku klupu ne znači biti njegov u isto vrijeme. Daljina. Udaljenost. Najispravniji indikatori ljubavi. Od njih i vatra postane led, a led vatra. O likovima kao da se brinemo, upoznajemo ih u izlomljenim fragmentima, mislimo da su i nemogući i da bi nam bilo bolje ne imati čitateljske suodnose s njima, bespomoćno podižemo poglede od čitanja, ali nas magnetski zaokuplja sve ono što nije rekla. Tražimo gdje je skriveno to sve, je li avantura zvana čitanje, a autorici pisanje, doprinijela ljubavnome segmentu koji se tematizira? Roman je nastao kao potreba, potreba da se u susretu s nečim što ni samo ne možemo odrediti ostane čvrst i odlučan. On je vlastita snaga autorice da upozori na uočeno što se ne smije otrgnuti zaboravu npr. Patnja, Zgužvane želje i Poljubac. Želja Rite Rudelić da objavi svoj roman nikako ne zaslužuje ostati samo zgužvana želja.

Marijana Trinajstić, prof.