PJESNIČKI ZNAK KAO SVJETONAZOR U PJESNIŠTVU MILANA DEDINCA
Dubravka Bouša
stvaralački opus Milana Dedinca
Uvez: Tvrde korice
Br. str: 552
Format: A5
Maloprodajna cijena: 224,00 kn (30,00 €)

PJESNIČKI ZNAK KAO SVJETONAZOR U PJESNIŠTVU MILANA DEDINCA Dubravka Bouša
stvaralački opus Milana Dedinca Uvez: Tvrde korice Br. str: 552 Format: A5 Maloprodajna cijena 224,00 kn (30,00 €)
€30.00
Knjiga Dubravke Bouša Pjesnički znak kao svjetonazor u pjesništvu Milana Dedinca nije samo zrelo i kompetentno tumačenje poetike Milana Dedinca pri čemu se razložno ponajviše bavila njegovim temeljnim zbirkama pjesama (Javna ptica, Jedan čovek na prozoru, Pesme iz dnevnika zarobljenika broj 60211) te poemom Malo vode na dlanu nego i po tome što je ponudila tumačenje ,,romana” Od nemila do nedraga koje tek traži svoje puno mjesto u historiji književnosti pedesetih godina 20. stoljeća. Ostvarena interpretacija ukazuje na taj put. A vrijeme objavljivanja (1957.) vrijeme je kad se provodi snažan i definitivan zaokret od sljeđenja bilo kojeg mimetičkog modela na cjelokupnom jugoslavenskom književnom prostoru.
Dušan Marinković
Dedinčeva težnja ka iznošenju svojih najintimnijih borbi s društvom i sa samim sobom potvrđuje da je živio i stvarao u skladu s Rimbaudovom definicijom kako: ,,Poezija nije samo umjetnost, već jedan način kako se živi.” Umjetnička pjesma je tajna jednaka tajni koja se naziva život. Pjesme su samostalni živi organizmi jednog samostalnog svijeta koji se izražava u individualnoj formi, u ritmu, u jezičnoj strukturi, u zvučanju i u kompoziciji. Dedinac je u knjizi Od nemila do nedraga uspostavio simultanost sna i jave, osjećaja i razuma, te uspješno sintetizirao poeziju s prozom. Sve to je već oprobao u Javnoj ptici. On je u knjizi Od nemila do nedraga faktografiju stvarnog života spojio sa simbolikom svoje poezije. Miješanje žanrova, intertekstualnost i citatnost uz autoreferencijalnost otvaraju prostor za dijalog s tradicijom i time Dedinac, pripadnik beogradske nadrealističke grupe, tom knjigom ulazi u suvremenu srpsku književnost i postavlja temelj postmoderni. Ukoliko istražujemo Dedinčev pjesnički znak kao moralni čin onda moramo akceptirati biografski aspekt reflektiran u pjesničkoj strukturi.
Dubravka Bouša