Autor: biakova

Biakova podržava odlično raspoloženje :)

cijeli intervju darija zilic zarez XIII/ 299- 300, 6.siječnja 2011

Published on by biakovaKomentiraj

cijeli intervju darija zilic zarez XIII/ 299- 300, 6.siječnja 2011

MUZA IZVAN GETA Darija Žilić

Published on by biakovaKomentiraj
Darija Žilić

MUZA IZVAN GETA 

Darija Žilić

Nagrada Julije Benešić, 2010.

Uvez: Tvrdi

Br. str: 236

Format: A5

Maloprodajna cijena 150,00 kn (20,00€)

MUZA IZVAN GETA – Darija Žilić

MUZA IZVAN GETA  Darija Žilić Nagrada Julije Benešić, 2010. Uvez: Tvrdi Br. str: 236 Format: A5

20,00 €

← Back

Your message has been sent

Način Dostave(obavezno)

U oba dijela knjige Muza izvan geta vidljivo je da autorica poznaje i prati suvremenu hrvatsku, ali i srpsku i bosanskohercegovačku, pa i svjetsku književnost, a raspolaže i dobrim poznavanjem suvremene književne teorije. Piše jasno i pregledno, s određenim tonom objektivističke suzdržanosti. Treba istaknuti da bira tematiku koja je u središtu suvremenog zanimanja i šire javnosti, a njezini kratki zapisi nisu pretenciozni i ne žele upućivati na bilo kakva rješenja, nego su tek suptilni dojmovi osobnog iskustva koje se ograničuje na neke detalje kakvi jedino mogu potaknuti i dalje razmišljanje. Smisao za izbor tih detalja i književni način njihove obrade najveća je njihova odlika.A u kritikama autorica uspijeva zadržati onaj oblik i smisao koji se danas tako često gubi u medijskim apologijama, polemikama i reklamama, a sastoji se u tome da se ukratko opiše “o čemu se u knjizi zapravo radi” te kojem ona žanru i zašto pripada, da se na kraju izreče neki kritički sud o književnoj vrijednosti koja se danas tako lako gubi u trenutnim raspravama o posve drugim pitanjima.

U Zagrebu, 22. srpnja 2010.

Akademik Milivoj Solar

STROSSMAYER-MILINOVIĆ (njihov zajednički rad na uniji)

Published on by biakova1 komentar
Strossmayer - Milinović

STROSSMAYER – MILINOVIĆ

(njihov zajednički rad na uniji)

Žarko Maretić

Uvez: Tvrdi

Br. str: 188

Format: A5

Maloprodajna cijena 110,00 kn (15,00 €)

STROSSMAYER – MILINOVIĆ

STROSSMAYER – MILINOVIĆ (njihov zajednički rad na uniji) Žarko Maretić Uvez: Tvrdi Br. str: 188 Format: A5

15,00 €

← Back

Your message has been sent

Način Dostave(obavezno)

Knjiga Strossmayer – Milinović (njihov zajednički rad na uniji) fra Žarka Maretića nastala je na temelju arhivske građe, uglavnom pisama fra Šimuna Milinovića J. J. Strossmayeru koja se čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu; uvodi nas u svijet zbivanja s kraja 19. i prvih godina 20. st. na našim prostorima. Iako je knjiga prvenstveno posvećena Strossmayerovu i Milinovićevu radu na uniji, tj. ujedinjenju pravoslavnih s katolicima, u njoj možemo pratiti i diplomatske igre.
Fra Šimun Milinović (1835. – 1910.), barski nadbiskup od 1886. do smrti 1910. sav se predao svom pastirskom pozivu. Držao je da će obnovom liturgije na staroslavenskom jeziku u svojoj nadbiskupiji učiniti prvi i bitan korak u približavanju dviju Crkava. Vrhunac toga nastojanja bilo je tiskanje staroslavenskog misala 1893. koji je priredio Dragutin Parčić i uvođenje slavljenja sv. mise na staroslavenskom u barskoj nadbiskupiji.
Drugi glavni Milinovićev zadatak bio je osigurati barskoj nadbiskupiji vjerske objekte – crkve i župne kuće, te vlastiti svećenički podmladak. U tom razdoblju nastaje, zbog različitih političkih interesa veliki problem početkom 20. st. poslije objavljivanja Apostolskog pisma Slavorum gentem pape Leona XIII. 1. kolovoza 1901., poznat u povijesnoj literaturi kao Svetojeronimska afera kad talijanska, austro-ugarska i crnogorska diplomacija ne prihvaća da se zavod u Rimu zove hrvatskim imenom. U tom kontekstu se Milinović našao u neugodnu položaju. Njemu je primarno bilo da se mogu i njegovi bogoslovi koji bi studirali u Rimu smjestiti u hrvatskom zavodu, dok je crnogorska država tražila da zavod u svom imenu ima uz hrvatsko i srpsko ime, a na zavod su pravo polagale i Italija i Austro-ugarska. U tom spletu okolnosti zahladnjeli su odnosi Strossmayera i Milinovića. Milinović je u to vrijeme ostao samo u pismenoj vezi s Tadijom Smičiklasom u Banskoj Hrvatskoj, kako možemo vidjeti iz očuvane arhivske građe.
Fra Žarko nas nenametljivo vodi kroz dostupnu arhivsku građu i daje dokumentima da govore. Stoga knjigu preporučujemo svima koje interesira crkvena i građanska povijest hrvatska i susjednih nam naroda.

(I. B. B.)

Poveznica:

https://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2136&Itemid=53

http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=125914

ŽUPA GOSPE OD ZDRAVLJA U DUBRAVI KOD ŠIBENIKA Hrastovi čuvaju dubravske bunje vjere

Predstavljanje knjige Guida Morsellia, Raspršenje ljudskog roda

Published on by biakovaKomentiraj

poster Morselli

RASPRŠENJE LJUDSKOG RODA

preveo Viktor Tadić

o romanu:

Cijeli svoj život (pa i djelo) sumirao je sam, iskreno i fatalistički dosljedno, u svega nekoliko redaka: „Sve je beskorisno. Radio sam, no, bez ikada, ikakvog rezultata; ljenčario sam, i moj se život odvijao na isti način. Molio sam, nisam ništa polučio; psovao sam, nisam postigao ništa. Bio sam egoist do te mjere da zaboravim na postojanje drugih; ništa se nije promijenilo, ni u meni, ni oko mene. Učinio sam nešto malo dobroga, nije mi bilo uzvraćeno; činio sam i zlo, nisam bio kažnjen. Sve je jednako beskorisno“. („Dnevnik“, Adelphi, 1988., – Svezak XIII, od 6. studenoga 1959).”


Susreti s klasičarima

Published on by biakovaKomentiraj

Tribina  |  14.10.2010 8:40:00  |  Knjižnica Medveščak  |  Odjel za odrasle

Početak događanja: 19 h

Autori: Ivan Basić

Nova tribina u seriji Susreti s klasičarima pod naslovom Ubikacija rodnog mjesta sv. Jeronima : uz 1590. godišnjicu smrti, održat će se na odjelu za odrasle u Knjižnici Medveščak, Trg žrtava fašizma 7.
Gost je prof. Ivan Basić, asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a voditeljica tribine Mirna Čadež Maljenović, prof.

Guido Morselli RASPRŠENJE LJUDSKOG RODA preveo i uredio: Viktor Tadić

Published on by biakovaKomentiraj
raspršenje ljudskog roda

RASPRŠENJE LJUDSKOG RODA (Dissipatio Humani Generis)

Guido Morselli

Preveo i uredio s talijanskog Viktor Tadić

Roman

Uvez: Tvrdi

Br. str: 162

Format: A5

Maloprodajna cijena 150,00 kn (20,00€)

RASPRŠENJE LJUDSKOG RODA Guido Morselli

RASPRŠENJE LJUDSKOG RODA (Dissipatio Humani Generis) Guido Morselli Preveo i uredio s talijanskog Viktor Tadić Roman Uvez: Tvrdi Br. str: 162 Format: A5

20,00 €

← Back

Your message has been sent

Način Dostave(obavezno)

Kultura svakog pojedinca – kaže Morselli – vezana je uvijek uz djelovanje, uz akciju, u protivnom, nije riječ o kulturi. Učen čovjek nije onaj tko zna, nego onaj tko uči, a učen, mada ne i savršen erudit, jest čovjek koji osjeća dužnost svakodnevno hraniti vlastiti duh, u kakvim god se životnim uvjetima i prilikama našao.

Morselli je bio lucidan, inteligentan, narcisoidan i hipohondar, baš kao i protagonist ovog njegova romana. Mogu se samo naslućivati razlozi zbog kojih su talijanski književni kritičari i izdavački moguli izbjegavali preporučiti i tiskati njegova djela, na koja su gledali s filigranskim, tankoćutnim nepovjerenjem. Za Morsellija bi se moglo kazati da je primjer tzv. „post mortem“ književnika. Postao je priznat i poznat tek kada je na tragičan način pronašao utočište na groblju. Čovjek koji je odabrao smrt kao odgovor na mnoga pitanja, nakon koje će mu početi objavljivati djela. O mrtivima nikad, ništa loše!

Cijeli svoj život (pa i djelo) sumirao je sam, iskreno i fatalistički dosljedno, u svega nekoliko redaka: „Sve je beskorisno. Radio sam, no, bez ikada, ikakvog rezultata; ljenčario sam, i moj se život odvijao na isti način. Molio sam, nisam ništa polučio; psovao sam, nisam postigao ništa. Bio sam egoist do te mjere da zaboravim na postojanje drugih; ništa se nije promijenilo, ni u meni, ni oko mene. Učinio sam nešto malo dobroga, nije mi bilo uzvraćeno; činio sam i zlo, nisam bio kažnjen. Sve je jednako beskorisno“. („Dnevnik“, Adelphi, 1988., – Svezak XIII, od 6. studenoga 1959).

Viktor Tadić

pozivnica na predstavljanje knjige Milana Dedinca “pjesnik razgranat u noć”

Published on by biakovaKomentiraj

KGZ – KNJIŽNICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

i

BIAKOVA, d. o. o., Zagreb, Kušlanova 59

Poštovani, čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige

Milan Dedinac pjesnik razgranat u noć

(priredila i uvodni esej napisala Dubravka Bouša)

Biakova, Zagreb, 2010.

PONEDJELJAK, 10. svibnja 2010.

18,00 sati

Knjižnica Bogdana Ogrizovića

Zagreb

Preradovićeva 5

Sudjeluju:

Dubravka Bouša, urednica

Siniša Nikolić, književni kritičar

Dubravko Sidor, dramski umjetnik

Ivan Bekavac Basić, izdavač

Jasna Kovačević, voditeljica knjižnice

pozivnica na predstavljanje knjige “VIDIMO SE” Jadranke Sekule Golubiček

Published on by biakovaKomentiraj

KGZ – KNJIŽNICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

i

BIAKOVA d. o. o., Zagreb, Kušlanova 59

Poštovani, čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige

Vidimo se

Biakova, Zagreb, 2009.

ČETVRTAK , 06. svibnja 2010.

18,00 sati

Knjižnica Bogdana Ogrizovića

Zagreb

Preradovićeva 5


Sudjeluju:

Jadranka Sekula Golubiček, autorica

Siniša Nikolić, književni kritičar

Mira Bosanac, dramska umjetnica

Ivan Bekavac Basić, izdavač

Jasna Kovačević, voditeljica knjižnice

OBAVIJEST

Published on by biakovaKomentiraj

Kako smo trenutno u procesu preoblikovanja vizualnog identiteta firme, te mjenjanja web stranice, nastaviti ćemo s obavijestima na blogu.

Ukoliko netko želi kontatirati nas. to može učiniti na mail biakova.sidoc@gmail.com ili na broj tel. 01 2331 369 i na mobitel 091 518 28 19.

Zahvaljujemo na razumijevanju…

Latinski u Hrvatskom kontekstu

Published on by biakovaKomentiraj
Vladimir Vratović

LATINSKI U HRVATSKOM KONTEKSTU

Vladimir Vratović

Korice: Meki uvez

Br. str: 105

Format: A5

Maloprodajna cijena: 14,00 €

LATINSKI U HRVATSKOM KONTEKSTU

Uvez: Meki Br. str: 120 Format: A5

14,00 €

← Back

Your message has been sent

Način Dostave(obavezno)

Vladimir Vratović
LATINSKI U HRVATSKOM KONTEKSTU

Knjiga jezičnih savjeta sveučilišnog profesora Vladimira Vratovića nastala kao jezični savjeti koje je izgovorio na I. programu Hrvatskog radija, tijekom devedesetih godina 20. st. i proteklih nekoliko godina 21. st. Prof. Vratović, klasični filolog, upustio se u strpljivo praćenje i prikupljanje vrlo čestih riječi porijeklom iz klasičnih jezika (grčkog i latinskog), ali i iz suvremenog grčkog i francuskog kad je riječ o nogometnim klubovima koje često obični govornici, ali i spikeri krivo izgovaraju…
Nadamo se da će ova knjiga jezičnih savjeta dobro doći svima: profesionalcima – spikerima, profesorima i učiteljima, političarima, ali i učenicima da već od malih nogu usvajaju pravilno izgovaranje i pisanje pojedinih riječi, fraza i izraza poteklih iz klasičnih jezika.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Vratovi%C4%87

http://www.matica.hr/vijenac/362/latinski-jezik-stoljetni-suputnik-hrvatskoga-5096/