Oznaka: Slikovnica

PRIČA BOŽIĆNIH KOLAČA

Vlasta i Izak Morović

Slikovnica

Uvez: Meke korice

Br. str: 20

Format: 21×25

Maloprodajna cijena: 39,90 kn (5,00 €)

Bilješka o autorici teksta

VLASTA MOROVIĆ (Žman, Dugi otok, 1962.) učiteljica je razredne nastave. Radi u OŠ Špansko Oranice Zagreb. Dulje je vrijeme radila u Njemačkoj poučavajući jezik djecu hrvatskoga podrijekla. Učiteljica Morović je vrlo aktivna i u svojoj sredini što možemo vidjeti na mreži OŠ Špansko Oranice kako lijepo radi s djecom u dramskoj sekciji škole.

Bilješka o ilistratoru

IZAK MOROVIĆ (Žman, Dugi otok, 30 svibnja 1925. – Varaždin, 1. studenoga 2014.), akademski slikar. U rodnom je Žmanu pohađao osnovnu školu, a gimnaziju je završio u Splitu. Studirao je na Akademiji primjenjene umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u klasi profesora Ernesta Tomaševića. Radni vijek proveo je u Gimnaziji Juraj Baraković u Zadru gdje je predavao likovnu umjetnost i odgojio generacije zadarskih gimnazijalaca. Morović je izlagao samostalno i na mnogim zajedničkim izložbama. Samostalna izložba postavljena mu je 1978. godine u Zadru u Izložbenom paviljonu Gradska loža na Narodnom trgu. Sudjelovao je na svim izložbama zadarskih likovnih umjetnika u čast Dana osobođenja Zadra od 1957. do 1977., te u Zagrebu s Ivanom Tomljanovićem 1958., u Vinkovcima 1972. godine sa zadarskim likovnim umjetnicima. Izlagao je i u rodnom Žmanu, u prostorijama osnovne škole, 1995. Te je godine žmanska osnovna škola, nažalost, prestala s radom. Platna oslikava uljanim bojama, a često poseže i za akvarelom. Motivi su iz rodnog mjesta Žmana, mora, ribarskih brodova, brodica u luci i same uvale Zmašćice. Slikao je smokve, masline i maslinike, seoske pejzaže i prizore iz seoskog života – berbe, rad uljare, prizori žmanskih dvora i starih bolotura. Slikao je i portrete. Narodni muzej Zadar za svoju zbirku suvremene umjetnosti otkupio je nekoliko njegovih slika. Žmanci koji su se otputili u svijet (Europa, Amerika, Australija) kupovali su njegove slike i ponijeli ih sa sobom kao dio zavičaja, te njegove slike možemo naći po čitavom svijetu. Na kraju životnog puta ogledao se i ilustracijama uz tekstove i ovo mu je bila prva ilustracija slikovnice.

VLASTA MOROVIĆ: PRIČA BOŽIĆNIH KOLAČA (ilustracije Izak Morović)

Priča Božićnih kolača slikovnica je za koju je tekst napisala Vlasta Morović, a ilustracije je uradio njezin otac (sada već pokojni), akademski slikar Izak Morović. Tekst i slike se skladno uklapaju. Sama je slikovnica nastala iz pedagoških razlog. Učiteljica Morović je radila s djecom naših “gastarbajtera” u Njemačkoj te je za Božićne dane nastojala prirediti domaći ugođaj prigodom čitavog prosinca kad djeca bivaju darivana i imaju poseban osjećaj zajedništva i domaćeg ugođaja. Stoga tekst počinje Pismom svetog Nikole (Sv. Nikola, 6. prosinca) kojim se obraća djeci u kojemu im govori o roditeljskom zavičaju, te im govori o krajevim u Hrvatskoj (Lika, Slavonija, Zagorje, gradovima Dubrovniku i Zadru), te i o Bosni i krajevima gdje su živjeli ili žive njihovi roditelji, djedovi i bake. No da bi djeca dobila darove trebaju slušati i roditelje i učiteljicu.

Slijedi sv. Lucija (13. prosinca) kad se sije božićna pšenica i to sve djeci autorica predočuje u pjesmici, a ilustrator predočuje slikama.

Potom je Badnjak (24. prosinca), također u pjesmi, a ilustracija je jelka s darovima ispod jelke. Posebno je za božićnu noć (25. prosinca) vezana zvijezda repatica. Autorica tu noć djeci predočuje pjesmom Priča zvijezde repatice, a ilustrator sadržaj te pjesmice predočuje zvijezdom repaticom koja pokazuje put trima kraljevima do Betlehema. Posebna je pjesma posvećena jelki – božićnom drvcu. No, ta jelka na ilustraciji nije jela već lijepo ukrašeno stabalce s granama i listovima nekog bjelogoričnog drveta nastanjena ptičicama, nakićena kuglicama i zvončićem, a na vrhu je anđeo koji naviješta radosnu vijest o rođenju djetešca Isusa s prvom riječju na latinskom jeziku Gloria (Slava..) . Prosinac je nezamisliv bez snijega pa je tu pjesma o snjegoviću – Snjegovićeva pjesma i na kraju riječ je o božićnom stolu na kojem su birana jela, a za djecu posebno su značajni kolači te je i ispričana Priča božićnih kolača u kojoj djeca mogu mnogo naučiti o kolačima i koje posuđe služi za serviranje različitih vrsta kolača. A uz kolače idu i različiti napitci, voće, ali bilo je na početku i mesa i pića. Evo stihova koji to ilustriraju:

Uzmite kolače, sve je svježe, slatko, naše i domaće,

makovnjače, orahnjače, savijače, naranče, a tu je i piće!

Ilustrator je to sve prispodobio djeci i slikom, tako da možemo reći da je slikovnica vrijedna jezično, ukusno ukrašena slikama, poučna sadržajno i posebno djecu veže emocionalno za ljepotu i toplinu roditeljskog doma, čega se i mi svi rado sjećamo.

Stoga preporučujemo slikovnicu svim mlišanima, ali i odjelima za djecu u narodnim knjižnicama kao i u vrtićkim i osnovnoškolskim knjižnicama.

Ivan Bekavac Basić