MOST OD PAPIRA Zdravka Krpina

MOST OD PAPIRA

Zdravka Krpina

Recenzenti:

dr. sc. Inoslav Bešker

dr. sc. Dubravka Bouša

Urednica: Zorka Jekić

Slika na naslovnici: Slavo Striegl, Kupa, o. 1980,. akvarel, 39×50 cm

Oblikovanje naslovnice: Božidar Bekavac Basić

Grafičko oblikovanje i priprema za tisak:

Božidar Bekavac Basić

Uvez: Tvrdi

Broj stranica: 300 str.

Format: B5

ISBN 978-953-8375-95-5

Maloprodajna cijena: 27,00 €

MOST OD PAPIRA Zdravka Krpina

Uvez: Tvrdi Broj stranica: 300 str. Format: B5 ISBN 978-953-8375-95-5

27,00 €

Natrag

Your message has been sent

Upozorenje
Upozorenje
Upozorenje
Upozorenje
Način Dostave(obavezno)

Upozorenje
Upozorenje!

Zdravka Krpina Most od papira

Most od papira je dvojezična znanstvena studija (zbirka radova) o hrvatsko-talijanskim kulturnim dodirima.

Kako u uvodu autorica kaže: “Upućena je i svima vama, drugima, iako se i nećete složiti s mojom pruženom rukom u kojoj se ponekad, među redovima, krije bodljikavi plod indijske smokve, poneka gorka naranča okamenjenih stereotipa i s jedne, i s druge obale, a ponekad čisti nektar estetskog obožavanja.

Ova je knjiga doista pokusaj dogradnje jednoga mosta od papira, kada sam u svakom članku, tekstu, predavanju, od 1997. kada sam došla u Rim, do svog povratka u Zagreb 2017., malenom arheološkom lopaticom istraživala arhivske podatke, tekstove iz starih časopisa, znanstvenu literaturu pa uz dogradnju vlastitog asocijativnog svijeta, oživljavala i približavala nikad prekinuti put između Hrvatske i Italije.

Pred mojim je zanesenim očima uvijek stajao jedan most. Unatoč vojsci u raznim odorama, unatoč ponekad uzajamnom preziru, unatoč lažnim suradnjama, moj ‘most od papira’ stajao je uvijek kao jedina i neprikosnovena istina ljubavi između ove dvije zemlje i njihove uzajamne potrebe i potpore.”

Zdravka Krpina, Ponte di carta

Ponte di carta é uno studio scientifico bilingue (raccolta di articoli) dei contatti culturali italo-croati. Come dice l’autrice nell’introdizione:

,,Inoltre, é rivolta a tutti voi cari, anche se non sarete d’accordo con la mia mano tesa in cui a volte, tra le righe, si nasconde il frutto spinoso del fico d’India, qualche arancia amara di stereotipi pietrificati da entrambe le sponde, e a volte il puro nettare dell’adorazione estetica.

Questo libro é effetivamente un tentativo di aggiungere un ponte di carta, quando in ogni articolo, testo, conferenza, dal 1997 quando sono venuto a Roma fino al mio ritorno a Zagabria nel 2017, ricercavo dati d’archivio, testi di vecchie riviste, letteratura scientifica con una piccola spatola archeologica, fino all’aggiunta del proprio mondo associativo, ravvivavo il percorso e mi avvicinavo al viaggio mai interrotto tra la Croazia e l’Italia.

C’era sempre un ponte davanti ai miei occhi rapiti. Nonostante l’esercito in varie divise, nonostante a volte il disprezzo reciproco. Nonostante le false collaborazioni. Il ‘mio onte di cart’e sempre stato l’unica é inviolabile verita d’amore tra questi due paesi e le lorn eciproche esigenze e sostegno.”

IMAGO ITALIAE Zdravka Krpina

Interkulturalna recepcija Italije u hrvatskim književnim časopisima 19. stoljeća

IMAGO ITALIAE

Zdravka Krpina

Urednica: Zorka Jekić

Recenzenti:

dr. sc. Inoslav Bešker

dr.sc. Dubravka Bouša

Slika na naslovnici: Dante Gabriel Rossetti, Danteov San

Priprema za tisak, grafičko oblikovanje i oblikovanje naslovnice:

Nediljko Bekavac Basić

Uvez: Tvrde korice

Br. str.: 304

Format: B5

Maloprodajna cijena: 199,50 kn (27,00 €)

IMAGO ITALIAE Zdravka Krpina

Urednica: Zorka Jekić Br. str.: 304 Format: B5 Maloprodajna cijena 199,50 kn (27,00 €)

27,00 €

Natrag

Your message has been sent

Upozorenje
Upozorenje
Upozorenje
Upozorenje
Način Dostave(obavezno)

Upozorenje
Upozorenje!

Izvadak iz recenzije

Djelo IMAGO ITALIAE autorice Zdravke Krpine je po sadržaju i formi komparatističko multidisciplinarno znanstveno djelo, s elementima kulturalnih studija i imagologije, koje se oslanja i na metode J. Cullera. Veći dio sadrži elemente autoričine doktorske disertacije “Interkulturalna recepcija Italije u hrvatskoj književnoj periodici XIX. stoljeća” obranjene 2016. na Sveučilištu u Splitu. Građu iz disertacije autorica je mjestimice sažela, te dodatno dopunila i obogatila. Oko dvije petine teksta čini nov sadržaj, rezultat naknadnih istraživanja, pri čemu su ponajviše tematski zastupljeni žensko pismo u onodobnoj Italiji, zatim pojmovi junaštva, časti, odnosno morala, razmotreni komparativno, te uloga individue u stvaranju kulturnog identiteta, odnosno prerađen i dorađen.

Zdravka Krpina u svom djelu problematizira hrvatsko-talijanske odnose u razdoblju od ilirskog pokreta i romantizma kao stilske formacije do vremena moderne (1835.-1903.), sadržanu u časopisnom korpusu omeđenom pojavom prvoga hrvatskoga književnog časopisa (Danicze) i posljednjeg časopisa koji označava zaokret prema moderni (Život), kada je književna periodika bila glavnim medijem interkulturnog dijaloga hrvatskih i talijanskih građanskih intelektualnih krugova. Medijska slika časopisa 19. stoljeća odijeljena je od današnjeg recipijenta više od stotinu godina, njegov odmak je povećan, a način gledanja promijenjen.

Odlučivši se za imagološko-kulturalan pristup, po definiciji multidisciplinaran, autorica se upustila u riskantan hod izvan uvriježenih kolotečina. Tu treba kao ključan naglasiti komparativan interkulturni element njezina rada, koji na teorijskoj razini iznesene analizirane pojave i probleme povezuje s „međuprostorom“ književnosti i kultura kao čvrsto shvaćenih ili zadanih nacionalnih modela. Tu poredbenu analizu naglašavamo u kontekstu pojava koje su književnoteorijski još nedovoljno analizirane u kontaktnom okružju Hrvatske, kako s južnoslavenskim, tako i s ugarskim, germanskim, odnosno romanskim svijetom. Te se pojave uočavaju na rubovima različito obilježenih svojedobno neokolonijalnih pa postkolonijalnih prostora koji su kulturološki redefinirali i hrvatski prostor, na sjecištu Gavazzijevih kulturalnih areala, kao mediteranski, srednjoevropski, odnosno balkanski, eventualno i orijentalni, u svakom slučaju prijelazan.

                                                                                    dr. sc. Inoslav Bešker, red. prof.

Veza hrvatske kulture s talijanskom kulturom specifična je i u kulturološkom smislu nadnanacionalna jer je Italija prerasla odavna u svojevrstan simbol, zadobivši značajke koje se ne mogu podvesti pod jednostavne uobičajene nazivnike pojedinih nacionalnih književnosti. I unutar toga, kulturološki, ali i psihološki složenog odnosa, u neprekidnom kretanju, začini, zrcaljenje i razbijeno staklo tri su odraza uvijek istog obraza. Italija je Hrvatskoj potrebna isto kao zrcalo, u kojem ona nalazi, potvrđuje ili dokazuje svoj identitet i uspostavlja integritet svoje osobnosti u odnosu prema toj Italiji čiju sliku podsvjesno kreira.

dr. sc. Zdravka Krpina