KRALJEVSTVO ZA KNJIGU
Ljerka Car Matutinović
Kritike
Uvez: Tvrdi uvez
Br. str: 124
Format: A5
Maloprodajna cijena: 99,75 kn (13,65 €)
KRALJEVSTVO ZA KNJIGU Ljerka Car Matutinović
Kritike
Uvez: Tvrdi uvez
Br. str: 124
Format: A5
PREDGOVOR
Kraljevstvo za knjigu treća je knjiga književnih kritika naše istaknute i iznimno plodne književnice: pjesnikinje, prozaistice, književnice za djecu, esejistice, prevoditeljice i urednice Ljerke Car Matutinović.
Ljerka Car Matutinović pored svojih mnogobrojnih napisanih i objavljenih djela: romana, pjesama, itd., objavila je više od četrdeset knjiga od toga dvadeset zbirki pjesama. Također kontinuirano prati od 1961. godine književno stvaralaštvo suvremenih autora, te objavljuje recenzije, prikaze i osvrte o njihovim knjigama u mnogim novinama i časopisima (Forum, La Battana, Impegno 80, Most, Republika, Književna republika, Nova Istra, Književna Rijeka, Vijenac, Diwan (BiH) i dr.).
Nakladnička kuća Biakova objavila je već dvije knjige književnih kritika Ljerke Car Matutinović: Vijenac odabranih (2013) i Umjesto samoće (2014). Kraljevstvo za knjigu im se pridružuje. Za Vijenac odabranih autorica je dobila prestižnu Nagradu Julije Benešić za najbolju knjigu kritika.
Tekstovi u knjizi Kraljevstvo za knjigu odabrani su među Ljerkinim ogledima iz dvotjednika Vijenca, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost koji su objavljivani od 2014. do 2018. g. Izbor je razvrstan u dvije cjeline – poezija i proza.
Prikazi knjiga poredani su abecednim redom autora.
Knjiga ima i kazalo osobnih imena kako bi se čitatelj brže i lakše snalazio i dobio obavijest o autorima koji su u knjizi obrađeni ili spominjani.
Ljerka iznimno vješto i promišljeno bira naslov svakog svog teksta. Tako je i naslov knjige Kraljevstvo za knjigu snažan i višeznačan, sugerira koliko značenje knjiga ima u Ljerkinom životu i koju poruku želi poslati javnosti. Podsjeća, koju ulogu je knjiga imala u povijesti naše kulture, ali i opominje što gubimo gurajući knjigu na margine.
Kraljevstvo za knjigu uz već prethodno objavljene knjige književnih kritika: Umjesto samoće i Vijenac odabranih pruža značajan prikaz književnoga života kod nas u zadnjih nekoliko desetljeća.
Autorica i dalje (redovito i ustrajno) prati stvarala- štvo suvremenih autora, suptilno bira i s nadahnućem promišlja knjige raznih žanrova po njihovoj vrijednost, a ne po afirmiranosti autora. Knjigama prilazi pomno, uvažavajući autora i analitički pišući o bitnom u njihovom stvaralaštvu, pomažući im kako pronaći vlastiti put u oduhovljenim prostorima kreativnosti.
Kod autorice se osjeća opčinjenost riječima i mislim da zato svi tekstovi Ljerke Car Matutinović odišu lakoćom pisanja.
Njeno obrazovanje i vještina uživljavanja u tekstove drugih autora očituje se i u ovim njenim ogledima.
Ljubav prema knjizi i humanost su osnovne vrijednosti u njenim književnim prikazima.
Ovom knjigom književnih kritika Kraljevstvo za knjigu, Ljerka Car Matutinović kao vrsna kritičarka, uvelike pridonosi razumijevanju suvremene hrvatske književnosti.
Zorka Jekić
POGOVOR
KRALJEVSTVO ZA LJERKINU KNJIGU
Kad suvremena hrvatska pjesnikinja, prozaistica, književnica za djecu, esejistica i prevoditeljica Ljerka Car Matutinović poput Ricarda III. u neka davna vremena, u naslovu knjige zavapi Kraljevstvo za knjigu, ne preostaje nam ništa drugo nego posegnuti za tim štivom i otkriti što se krije među njegovim koricama. Ovo najnovije djelo autorice rođene u Crikvenici koja je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala hrvatski i talijanski jezik s književnostima, još je jedan uspješni nastavak niza njenih književno- kritičkih proza u koji pripadaju: Odjeci pjesničke riječi, razgovori s književnicima, 1991., Hrvatski pjesnici (Školska antologija), 2006., Vijenac odabranih, 2013., (Nagrada Julije Benešić), te knjiga Umjesto samoće, 2014.
Svestrana književnica koja je čitav život posvetila pisanju i koja je članica Društva hrvatskih književnika od 1975., poznata je pjesnikinja s dvadeset objavljenih zbirki (tri su na čakavskom narječju). Također je autorica proza za odrasle poput djela Ljubavni jadi Ružice Trnoružice, 1986., Mirakul zvan Ljubav, 2006. ili izabranih priča Život bezbrižan i lepršav, 2016., kao i uspješnih knjiga za djecu – ističem roman MA i LU, 1988., 1990., Sve niče iz priče, 2000. i Duplići MA i LU, 2015.
Kao prevoditeljica, s talijanskog je na hrvatski jezik prevela niz knjiga poznatih pisaca za djecu kao što su primjerice: Nosorog Alberta Moravije, Putovanje plave strijele i Čipolino Giannija Rodarija te Pinokio Carla Collodija. Od djela za odrasle izdvajam Boccacciov Dekameron, izbor iz 2002., knjigu Ususret renesansi (Dante, Petrarca, Boccaccio), 2003., i onu Dante, Petrarca, Boccaccio. Izbor iz djela koju je prevela i priredila 2016.
Uz sve to valja istaknuti i činjenicu da je Ljerka Car Matutinović dobitnica brojnih nagrada u Hrvatskoj i Italiji, da je cijenjena i priznata i kod kuće i u inozemstvu, te da su joj djela prevedena na desetak stranih jezika.
Uz takav, gotovo renesansni životopis kojim je obogatila ne samo našu književnu scenu nego i kulturu općenito, Ljerka je više nego kompetentna dati sud o pojedinom djelu. Ovom prigodom nije naodmet spomenuti da je upravo ona jedna od naših najznačajnijih književnih kritičarki (premda se u posljednje vrijeme učestalo tvrdi da u Hrvatskoj više nema književne kritike, odnosno da nema „prave“ književne kritike (riječ „prava“ vjerojatno se odnosi na isticanje onoga što je u nekome djelu loše i prešućivanje onoga dobrog). I sama radije poklonica dobronamjernog prikaza nekoga djela nego kritičkog „pokapanja“ autora, Ljerku smatram doajenom književne kritike, budući da od 1961. godine u brojnim časopisima objavljuje književne kritike, književne interpretacije i eseje. Njezini sažeti, ali znalački prikazi u Matičinom listu “Vijenac“ postali su obavezno štivo za svakoga tko se želi informirati o suvremenoj hrvatskoj književnoj produkciji. Tekstovi prikupljeni u ovoj knjizi koju je uredila Zorka Jekić a objavljuje zagrebačka nakladnička kuća Biakova d.o.o. uz sunakladnišvo Gradske knjižnice Crikvenica, preuzeti su iz njene kolumne u „Vijencu“. Sabrani na jednom mjestu na ovakav, i vizualno zanimljiv način, još snažnije naglašavaju značaj djelovanja naše vrsne i vrijedne književnice koja ne radi samo za sebe nego svojim viđenjem njihova stvaralaštva, potiče i kolege.
Ovo istinsko književno kraljevstvo podijeljeno je na dva dijela. Jedan se odnosi na poeziju, a drugi na prozu. Na stotinjak stranica obuhvaćena su djela 16-tero pjesnika i 13-tero prozaika, uglavnom suvremenih. Radi se o značajnim imenima koja, svako na svoj način, daju obol hrvatskoj književnosti. Tekstovi su poredani po abecednom nizu prezimena autora, a vremenski obuhvaćaju razdoblje od 2011. do 2018. godine, što je prilično široki raspon u našoj bogatoj književnoj produkciji. Autori se razlikuju po godini rođenja, stilu pisanja, jeziku, motivima…
Prvi tekst u ovj knjizi posvećen je Borisu Domagoju Biletiću i njegovoj pjesničkoj zbirci Zato što vrime ne prolazi. Ljerka prije svega naglašava pjesnikovo zanimanje za Eros i Thanathos, analizira njegov odnos prema vremenu i njegovoj prolaznosti, razmišljanje o svrsi života, samoći, ljubavi… Kod pjesnikinje Božice Brkan u knjizi Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka osobito je naglašena mukotrpna sudbina žena u ovome nemilosrdnom globalističkom svijetu u kome se uglavnom juri za novcem, a sve se manje gleda nečija duša.
Osim tematike i motiva, predmet zanimanja Ljerke Car Matutinović vrlo je često jezik odnosno, narječje pojedine poetike. U razumijevanju nekoga djela ona nema problema – bliski su joj i ča, i kaj, i što. Pjesnik Tomislav Domović u knjizi je zastupljen zbirkom Imperativi, portugalska pjesnikinja Florbela Espanca Izabranim sonetima, a mladi i perspektivni Goran Gatalica pjesničkom zbirkom naslovljenom Kozmolom. Car Matutinović ističe Domovićev uspješan ulazak na višeglasnu scenu hrvatske suvremene lirike, kod portugalske pjesnikinje hvali čudesnu ljepotu stihova, ali i vještinu prevoditeljice Meri Grubić Videc koja je sonete autorice rođene 1894. približila suvremenom čitatelju na najbolji način, to jest, ponovno stvarajući to djelo na drugome jeziku. U Kozmolomu Gorana Gatalice znakovito se isprepliću pjesnikova fantazija i metaforičnost s astralnim svijetom i objektivnim sagledavanjem stvarnosti. U prikazu knjige Drage Gervaisa Lepe besedi u kojoj je pjesme odabrao i pogovor napisao Boris Domagoj Biletić, posebno su istaknuti „maštoviti zavičajni impulsi“, socijalna osjetljivost te čakavski stih, a kod koprivničke pjesnikinje Maje Kušenić Gjerek opčinjenost ljepotom riječi i mistični odjek ljubavi što je razvidno u Majinoj zanimljivoj zbirci Druga tišina. Pristup autorskom djelu i njegova analiza još su nešto što osobito cijenim kod Ljerke u ulozi kritičarke. Naime, ona ista prema svima – bilo da se radi o etabliranim autorima (pa i klasicima) ili o početnicima koji tek kroče u književni svijet, njezin je stav isti. Uvijek nastoji izvući ono najbolje. Primjerice, književni prvijenac Vesne Markulin-Dye, pjesnikinje koja je trideset godina provela izvan naše zemlje, većinom na engleskome govornom području, naslovljen Lice uz prozor, Ljerka Car Matutinović smatra „činom stvaralačke samosvojne svijesti“.
Od pjesnika u ovoj su knjizi zastupljeni i Davor Grgurić sa zbirkom Zalog sidrenja, Dunja Kalilić sa zbirkom Rič te zove, pisma Snivaju li pupoljci, Željko Knežević s djelom naslovljenim Dom za pčele samice te Miroslav S. Mađer i njegova Izabrana djela. Kod Grgurića se naglašava pjesnička samoća i motiv mora kao metafore života, kod Dunje Kalilić dvostruki život između stvarnosti i imaginacije, kod Kneževića pjesnikovo traženje čovjeka i onoga lijepog u životu, kod Mađera svojevrsni lirski monolog kojim se pjesnik suprotstavlja svemu lošem što ga okružuje te zlu koje vlada svijetom. Nadalje, susrećemo se sa zbirkom haiku poezije Cvjetane Miletić Merlići suncen natikani pisanom na čakavici, te s osebujnom lirikom Josipa Sanka Rabara koji se u zbirci Molitve s ruba, Molitve grešnika i marginalaca obračunava sa svijetom. Božica Pažur autorica je knjige Kulturnoanimalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva i „imaginativno obuzeta otkrivanjem bliskosti u spoju imaginacije i memorije“, dok zbirka Sonje Zubović Samo se vjetar smiješi, prema mišljenju autorice ove knjige, odražava želju za otkrivanjem čarolije života.
Ukratko, u prikazima čija je tematika (uglavnom) suvremena hrvatska lirika, Ljerka Car Matutinović pokazala je vrsno poznavanje naše poezije. Nadalje, kod svakoga je od odabranih autora uistinu naglasila ono najbolje i najzanimljivije u pojedinom djelu te najznačajnija obilježja njegova stvaralaštva. Čitatelje vrlo blagonaklono upoznaje s bogatstvom tema i motiva, ali i s poetskom umješnosti zastupljenih književnika.
U dijelu koji obuhvaća prozu suvremenih hrvatskih autora, Ljerka se posvetila čitanju i analizi uradaka četrnaestoro autora, knjiga pripovijesti i romana. Tako knjiga pripovijesti Julijane Adamović Glineni anđeli uglavnom obrađuje tematiku zločina i užasa koji su se, nažalost, dogodili ne tako davno i ne tako daleko od nas. Bogdan Aranutović autor je kratkih lirskih prikaza naslovljenih Boje seoskog sladoleda, također posvećenih događajima iz Domovinskog rata, dok Suzana Bosnić Majcenić u proznim sastavcima u djelu Tolba opisuje nepostojeći grad u kojemu caruje tjeskoba. Nešto su optimističnije pripovijesti Mirjane Buljan prikupljene u zbirci Apsirtov pupak možda zato jer su, budući da se nastavljaju na fabulu iz starog vijeka, prema mišljenju autorice, nekako bajkovite. Za knjigu Fildešpanja autora Albina Crnoborija, Car Matutinović ističe da na 338 stranica „promiče život“. O smislu života razmišlja pak Franjo Deranja u knjizi zavičajne tematike BubadeStruktor, a Jasminka Domaš u romanu Izabrana: Edith Stein govori o tragičnoj sudbini Edith Stein (1891. – 1942.) rođene u ortodoksnoj židovskoj obitelji.
Tajana Obradović u romanu Akustika tišine piše o sudbini djevojke Nore koja žudi za slobodom življenja i na kraju zbog svoga buntovništva biva zatočena u psihijatrijsku kliniku, premda pravih razloga za to nema. U romanu Mornareva žena Adam Rajzl se većinom posvećuje problemima u našoj zemlji i analizom društva, no priča je zapravo ljubavna.
U knjigu su također uvršteni zapisi književnika i prevoditelja Ive Runtića koji u svojim putopisnim promišljanjima naslovljenim Putovanje i pisanje vješto spaja opise putovanja s vlastitim utiscima. Također, tu je i prikaz djela nedavno preminulog Jože Skoka Garestinski hortus verbi, Varaždinska hrestomatija, odnosno drugi dio književno-znanstvenog projekta Garestinski panopticuum u kojemu poznati književni kritik, esejist, književni povjesničar i antologičar odabire 68 značajnih imena hrvatske književnosti od vremena Ilirskog preporoda do danas. Miljenko Stojić u knjizi Cvrk-Cvrk donosi priče objavljene u dječjem listu Cvitak u razdoblju od 2012. – 2014. godine. Pjesnik, publicist i franjevac, Stojić razvidno promiče kršćanske vrijednosti i prenosi svoja iskustva na mlađe naraštaje.
Niz zanimljivih prikaza završava tekstom o knjizi koprivničkog autora Darka Pere Pernjaka American Bob kojega, kako naglašava naša autorica osobito zanimaju „…gubitnici, autsajderi i njima slične transformacije“.
Dakle, vezano uz prozne uratke, zaključujemo da su obuhvaćene različite književne vrste – od zbirki pripovijesti, preko romana i putopisa, do književno- znanstvenih i poučnih djela.
Kao i u prethodnim knjigama slične tematike, i u ovome se djelu marna i savjesna Ljerka Car Matutinović pobrinula odabrati cvijet naše aktualne književnosti, pozorno pročitala mnoštvo raznovrsnih poetika i tekstova, izrazila svoje mišljenje i donijela zaključke koje čitatelj može, ali i ne mora prihvatiti.
Tako je; ne moramo se složiti sa svim tvrdnjama naše autorice, ali sigurno je da smo mi koji smo pročitali ovu knjigu punu iscrpnih prikaza značajnih djela modernih hrvatskih književnika, jedinstveni u mišljenju da je ona iznimno vrijedna. Između ostaloga i zbog toga jer ju je, na radost sadašnjih i budućih čitatelja, napisala ozbiljna, načitana i dobronamjerna književna kritičarka.
Željka Lovrenčić
Lajkaj ovo:
Sviđa mi se Učitavanje...