Kategorije
Knjige

VIJENAC ODABRANIH Ljerka Car Matutinović

Vijenac odabranih front

 

VIJENAC ODABRANIH

Ljerka Car Matutinović

Književne kritike

Uvez: Tvrde korice

Br. str: 294

Format: A5

Maloprodajna cijena 170,00 kn (23,00 €)

Ljerka Car Matutinović poznata je kao vrsna pjesnikinja, prozaistica, esejistica, prevoditeljica i književnica za djecu. No, manje je poznato da još od 2005. godine u Vijencu, časopisu Matice hrvatske, kontinuirano objavljuje kraće književne oglede o suvremenoj pjesničkoj, proznoj i književno-kritičkoj produkciji. Knjiga Vijenac odabranih predstavlja izbor iz tog velikog opusa,  koji ujedno prikazuje i širok spektar autoričina kritičkog diskursa. Naime, Ljerka Car Matutinović piše i o mlađim autorima, ali i o klasicima, o književnoj baštini, ali i o tzv. stvarnosnoj poeziji. Autorica piše i o djelima slabo poznatih pa i neafirmiranih autora i autorica. Pritom je ne zanima ni ideološka ni bilo koja druga pripadnost. To valja istaknuti, jer u našem današnjem podijeljenom književnom životu nedostaju autori, ali i knjige koje pružaju cjeloviti prikaz književnog života, odnosno književne produkcije. Kako i navodi u jednom od tekstova, autorica uživa u samom ritualu čitanja knjige, u toj čaroliji riječi, u imaginativnim svjetovima koje književnost stvara. Kao kritičarka između mnoštva naslova, autorica piše o onim djelima koje smatra vrijednima. U svojim ogledima piše i analitički, ali i angažirano. Nerijetko će s ironijom, kao što to čini u svojim satiričkim sonetima, progovoriti o poremećenim društvenim vrijednostima, dehumanizaciji, o prividu svijeta, ali i o važnosti poezije koja čuva jezik i kulturu i kojoj nedostaje društvene brige i pažnje.

Knjiga je podijeljena u nekoliko cjelina. Prva cjelina posvećena je upravo pjesničkim knjigama, čiji izbor autorice ovisi o sljedećem: ako pjesnička knjiga ima barem desetak pjesama koje mogu zaokupiti pažnju tada zavrjeđuje da se o njoj napiše recenzija. Autorica, rodom Primorka, prati i pjesničku produkciju pisanu na čakavici, ali i onu pisanu na kajkavskom govoru. U vremenu kada je teško objaviti zbirku poezije, kao nakladnici ponekad se pojavljuju manje poznati izdavači, ponekad i udruge, Ljerka Car Matutinović piše o knjigama koje prema njezinu mišljenju imaju književnu kvalitetu, ali su nepravedno zapostavljene upravo zbog toga što autori ne dolaze iz metropole. Budući i sama književnica za djecu, autorica piše i o knjigama za djecu, koje često nepravedno procjenjuju kao estetski manje vrijedne. U knjizi Vijenac odabranih naći ćemo i kritičke prikaze knjiga koje se bave prevođenjem hrvatske književnosti na strane jezike, te knjiga u kojima se predstavlja književnost  hrvatske dijaspore. Autorica pritom naglašava važnost prevoditeljstva u približavanju hrvatske književnosti europskoj i svjetskoj.  Uostalom, u više tekstova, ona naglašava i potrebu da „budemo svoji“, da čuvamo baštinu koja je naša posebost, pa ćemo samim time i dobiti mjesto na europskoj i svjetskoj književnoj mapi. U posebnom poglavlju su tekstovi o kvalitetnim, a medijski zapostavljenim proznim knjigama, zatim slijedi dio o knjigama kritika, ogleda i eseja, te na kraju, knjiga završava prikazima  antologičarskih izdanja. To je iznimno važno jer takve knjige imaju manji broj recipijenata, nisu tržišno profitabilne, pa bi se, bez tih ogleda, posve utopile u moru nepročitanih izdanja. Autorica je istovremeno otvorena i prema novim tehnologijama jer nije a priori  skeptična ni prema svijetu interneta i digitalnosti. S druge strane brižljivo bilježi baštinu kako ne bi nestala i bila zaboravljena u unificiranom globalističkom svijetu. Autorica njeguje komparatistički pristup, književnu analizu, referira se na prethodne knjige autora ili autorice, ponekad afektivno pristupa s ironijom i vrlo često zagovara ludičko i kreativno. Sve to su odlike kritičkog rukopisa Ljerke Car Matutinović.

Knjiga Vijenac odabranih važna je jer predstavlja sinkroni presjek i uvid u suvremenu hrvatsku književnost. Kao takva poslužiti će kao pomoć pri pisanju sintetskih tekstova ili stručnih studija. No, osim toga, ova knjiga svjedoči i o velikom uživanju u tekstu, jer upravo žar za pisanom riječi je ono što pokreće Ljerku Car Matutinović da godinama, bez predaha, piše o našoj baštini i o suvremenim književnim tekstovima.

Darija Žilić

Kategorije
Knjige

KNJIŽEVNI OGLEDI Ljerka Car Matutinović

književni ogledi video

KNJIŽEVNI OGLEDI

Ljerka Car Matutinović

Književne kritike

Uvez: Tvrde korice

Br. str: 138

Format: A5

Maloprodajna cijena 99,75 kn (13,50 €)

 

 

PREDGOVOR

 

Književni ogledi je četvrta knjiga sabranih književnih kritika iz Vijenca, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost Matice hrvatske, autorice Ljerke Car Matutinović koju objavljuje nakladnička kuća Biakova. Autorica je poznata i plodna književnica: pjesnikinja, prozaistica, književnica za djecu, esejistica, prevoditeljica i urednica. Prethodne su knjige kritika: Vijenac odabranih (2013), Umjesto samoće (2014) i Kraljevstvo za knjigu (2018). Za Vijenac odabranih autorica je dobila prestižnu nagradu Julije Benešić za najbolju knjigu kritika objavljenu 2013.

Kategorije
Knjige

KRALJEVSTVO ZA KNJIGU Ljerka Car Matutinović

kraljsvstvo za knjigu front 3d

 

KRALJEVSTVO ZA KNJIGU

Ljerka Car Matutinović

Kritike

Uvez: Tvrdi uvez

Br. str: 124

Format: A5

Maloprodajna cijena 99,75 kn (13,65 €)

 

PREDGOVOR

Kraljevstvo  za  knjigu  treća  je  knjiga  književnih kritika naše istaknute i iznimno plodne književnice: pjesnikinje, prozaistice, književnice za djecu, esejistice, prevoditeljice i urednice Ljerke Car Matutinović.

Ljerka Car Matutinović pored svojih mnogobrojnih napisanih i objavljenih djela: romana, pjesama, itd., objavila  je  više  od  četrdeset  knjiga  od  toga  dvadeset zbirki pjesama. Također kontinuirano prati od 1961. godine književno stvaralaštvo suvremenih autora, te objavljuje  recenzije,  prikaze  i  osvrte  o  njihovim knjigama u mnogim novinama i časopisima (Forum, La Battana, Impegno 80, Most, Republika, Književna republika, Nova Istra, Književna Rijeka, Vijenac, Diwan (BiH) i dr.).

Nakladnička  kuća  Biakova  objavila  je  već  dvije knjige  književnih  kritika  Ljerke  Car Matutinović: Vijenac odabranih (2013) i Umjesto samoće (2014). Kraljevstvo za knjigu im se pridružuje. Za Vijenac odabranih autorica je dobila prestižnu Nagradu Julije Benešić za najbolju knjigu kritika.

Tekstovi u knjizi Kraljevstvo za knjigu odabrani su među Ljerkinim ogledima iz dvotjednika Vijenca, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost koji su objavljivani od 2014. do 2018. g. Izbor je razvrstan u dvije cjeline – poezija i proza.

Prikazi knjiga poredani su abecednim redom autora.

Knjiga ima i kazalo osobnih imena kako bi se čitatelj brže i lakše snalazio i dobio obavijest o autorima koji su u knjizi obrađeni ili spominjani.

Ljerka iznimno vješto i promišljeno bira naslov svakog svog teksta. Tako je i naslov knjige Kraljevstvo za knjigu snažan i višeznačan, sugerira koliko značenje knjiga ima u Ljerkinom životu i koju poruku želi poslati javnosti. Podsjeća, koju ulogu je knjiga imala u povijesti naše kulture, ali i opominje što gubimo gurajući knjigu na margine.

Kraljevstvo za knjigu uz već prethodno objavljene knjige književnih kritika: Umjesto samoće i Vijenac odabranih pruža značajan prikaz književnoga života kod nas u zadnjih nekoliko desetljeća.

Autorica i dalje (redovito i ustrajno) prati stvarala- štvo suvremenih autora, suptilno bira i s nadahnućem promišlja knjige raznih žanrova po njihovoj vrijednost, a ne po afirmiranosti autora. Knjigama prilazi pomno, uvažavajući   autora   i   analitički   pišući   o   bitnom   u njihovom   stvaralaštvu,   pomažući   im   kako   pronaći vlastiti put u oduhovljenim prostorima kreativnosti.

Kod autorice se osjeća opčinjenost riječima i mislim da zato svi tekstovi Ljerke Car Matutinović odišu lakoćom pisanja.

Njeno obrazovanje i vještina uživljavanja u tekstove drugih autora očituje se i u ovim njenim ogledima.

Ljubav prema knjizi i humanost su osnovne vrijednosti u njenim književnim prikazima.

Ovom knjigom književnih kritika Kraljevstvo za knjigu, Ljerka Car Matutinović kao vrsna kritičarka, uvelike  pridonosi  razumijevanju  suvremene  hrvatske književnosti.

Zorka Jekić

 


 

POGOVOR

KRALJEVSTVO ZA LJERKINU KNJIGU

Kad  suvremena  hrvatska  pjesnikinja,  prozaistica, književnica za djecu,  esejistica  i  prevoditeljica  Ljerka Car   Matutinović  poput  Ricarda   III.   u   neka   davna vremena, u naslovu knjige zavapi Kraljevstvo za knjigu, ne preostaje nam ništa drugo nego posegnuti za tim štivom i otkriti što se krije među njegovim koricama. Ovo najnovije djelo autorice rođene u Crikvenici koja je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala hrvatski i talijanski jezik s književnostima, još je jedan uspješni nastavak niza njenih književno- kritičkih proza u koji pripadaju: Odjeci pjesničke riječi, razgovori s književnicima, 1991., Hrvatski pjesnici (Školska antologija), 2006., Vijenac odabranih, 2013., (Nagrada  Julije  Benešić),  te  knjiga  Umjesto  samoće, 2014.

Svestrana književnica koja je čitav život posvetila pisanju i koja je članica Društva hrvatskih književnika od 1975., poznata je pjesnikinja s dvadeset objavljenih zbirki (tri su na čakavskom narječju). Također je autorica proza za odrasle poput djela Ljubavni jadi Ružice Trnoružice, 1986., Mirakul zvan Ljubav, 2006. ili izabranih priča Život bezbrižan i lepršav, 2016., kao i uspješnih knjiga za djecu ističem roman MA i LU, 1988., 1990., Sve niče iz priče, 2000. i Duplići MA i LU, 2015.

Kao prevoditeljica, s talijanskog je na hrvatski jezik prevela niz knjiga poznatih pisaca za djecu kao što su primjerice: Nosorog Alberta Moravije, Putovanje plave strijele i Čipolino Giannija Rodarija te Pinokio Carla Collodija. Od djela za odrasle izdvajam Boccacciov Dekameron, izbor iz 2002., knjigu Ususret renesansi (Dante, Petrarca, Boccaccio), 2003., i onu Dante, Petrarca, Boccaccio. Izbor iz djela koju je prevela i priredila 2016.

Uz sve to valja istaknuti i činjenicu da je Ljerka Car Matutinović dobitnica brojnih nagrada u Hrvatskoj i Italiji,  da  je  cijenjena  i  priznata  i  kod  kuće  i  u inozemstvu, te da su joj djela prevedena na desetak stranih jezika.

Uz takav, gotovo renesansni životopis kojim je obogatila ne samo našu književnu scenu nego i kulturu općenito, Ljerka je više nego kompetentna dati sud o pojedinom djelu. Ovom prigodom nije naodmet spomenuti da je upravo ona jedna od naših najznačajnijih književnih kritičarki (premda se u posljednje vrijeme učestalo  tvrdi  da  u  Hrvatskoj  više  nema  književne kritike, odnosno da nema „prave“ književne kritike (riječ „prava“ vjerojatno se odnosi na isticanje onoga što je u nekome djelu loše i prešućivanje onoga dobrog). I sama radije poklonica dobronamjernog prikaza nekoga djela nego kritičkog „pokapanja“ autora, Ljerku smatram doajenom književne kritike, budući da od 1961. godine u brojnim časopisima objavljuje književne kritike, književne   interpretacije   i   eseje.   Njezini   sažeti,   ali znalački prikazi u Matičinom listu “Vijenac“ postali su obavezno štivo za svakoga tko se želi informirati o suvremenoj hrvatskoj književnoj produkciji. Tekstovi prikupljeni u ovoj knjizi koju je uredila Zorka Jekić a objavljuje zagrebačka nakladnička kuća Biakova d.o.o. uz  sunakladnišvo  Gradske  knjižnice  Crikvenica, preuzeti su iz njene kolumne u „Vijencu“. Sabrani na jednom mjestu na ovakav, i vizualno zanimljiv način, još snažnije naglašavaju značaj djelovanja naše vrsne i vrijedne književnice koja ne radi samo za sebe nego svojim viđenjem njihova stvaralaštva, potiče i kolege.

Ovo istinsko književno kraljevstvo podijeljeno je na dva dijela. Jedan se odnosi na poeziju, a drugi na prozu. Na   stotinjak   stranica   obuhvaćena   su   djela   16-tero pjesnika i 13-tero prozaika, uglavnom suvremenih. Radi se o značajnim imenima koja, svako na svoj način, daju obol hrvatskoj književnosti. Tekstovi su poredani po abecednom nizu prezimena autora, a vremenski obuhvaćaju razdoblje od 2011. do 2018. godine, što je prilično široki raspon u našoj bogatoj književnoj produkciji. Autori se razlikuju po godini rođenja, stilu pisanja, jeziku, motivima…

Prvi tekst u ovj knjizi posvećen je Borisu Domagoju Biletiću i njegovoj pjesničkoj zbirci Zato što vrime ne prolazi. Ljerka prije svega naglašava pjesnikovo zanimanje za Eros i Thanathos, analizira njegov odnos prema vremenu i njegovoj prolaznosti, razmišljanje o svrsi života, samoći, ljubavi… Kod pjesnikinje Božice Brkan u knjizi Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka osobito je naglašena mukotrpna sudbina žena u ovome nemilosrdnom globalističkom svijetu u kome se uglavnom juri za novcem, a sve se manje gleda nečija duša.

Osim tematike i motiva, predmet zanimanja Ljerke Car Matutinović vrlo je često jezik odnosno, narječje pojedine  poetike.  U  razumijevanju  nekoga  djela  ona nema problema bliski su joj i ča, i kaj, i što. Pjesnik Tomislav Domović u knjizi je zastupljen zbirkom Imperativi, portugalska pjesnikinja Florbela Espanca Izabranim sonetima, a mladi i perspektivni Goran Gatalica pjesničkom zbirkom naslovljenom Kozmolom. Car Matutinović ističe Domovićev uspješan ulazak na višeglasnu scenu hrvatske suvremene lirike, kod portugalske pjesnikinje hvali čudesnu ljepotu stihova, ali i  vještinu  prevoditeljice  Meri  Grubić  Videc  koja  je sonete autorice rođene 1894. približila suvremenom čitatelju na najbolji način, to jest, ponovno stvarajući to djelo na drugome jeziku. U Kozmolomu Gorana Gatalice znakovito    se    isprepliću    pjesnikova  fantazija  i metaforičnost s astralnim svijetom i objektivnim sagledavanjem stvarnosti. U prikazu knjige Drage Gervaisa  Lepe  besedi  u  kojoj  je  pjesme  odabrao  i pogovor napisao Boris Domagoj Biletić, posebno su istaknuti „maštoviti zavičajni impulsi“, socijalna osjetljivost  te  čakavski  stih,  a  kod  koprivničke pjesnikinje Maje Kušenić Gjerek opčinjenost ljepotom riječi i mistični odjek ljubavi što je razvidno u Majinoj zanimljivoj zbirci Druga tišina. Pristup autorskom djelu i njegova analiza još su nešto što osobito cijenim kod Ljerke u ulozi kritičarke. Naime, ona ista prema svima – bilo da se radi o etabliranim autorima (pa i klasicima) ili o početnicima koji tek kroče u književni svijet, njezin je stav isti. Uvijek nastoji izvući ono najbolje. Primjerice, književni  prvijenac  Vesne  Markulin-Dye,  pjesnikinje koja je trideset godina provela izvan naše zemlje, većinom na engleskome govornom području, naslovljen Lice uz prozor, Ljerka Car Matutinović smatra „činom stvaralačke samosvojne svijesti“.

Od pjesnika u ovoj su knjizi zastupljeni i Davor Grgurić sa zbirkom Zalog sidrenja, Dunja Kalilić sa zbirkom Rič te zove, pisma Snivaju li pupoljci, Željko Knežević s djelom naslovljenim Dom za pčele samice te Miroslav S. Mađer i njegova Izabrana djela. Kod Grgurića se naglašava pjesnička samoća i motiv mora kao metafore života, kod Dunje Kalilić dvostruki život između    stvarnosti    i    imaginacije,    kod    Kneževića pjesnikovo traženje čovjeka i onoga lijepog u životu, kod Mađera svojevrsni lirski monolog kojim se pjesnik suprotstavlja svemu lošem što ga okružuje te zlu koje vlada svijetom. Nadalje, susrećemo se sa zbirkom haiku poezije  Cvjetane  Miletić  Merlići  suncen  natikani pisanom  na  čakavici,  te  s  osebujnom  lirikom  Josipa Sanka Rabara koji se u zbirci Molitve s ruba, Molitve grešnika i marginalaca obračunava sa svijetom. Božica Pažur autorica je knjige Kulturnoanimalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva i „imaginativno obuzeta otkrivanjem bliskosti u spoju imaginacije i memorije“, dok zbirka Sonje Zubović Samo se vjetar smiješi, prema mišljenju autorice ove knjige, odražava želju za otkrivanjem čarolije života.

Ukratko, u prikazima čija je tematika (uglavnom) suvremena hrvatska lirika, Ljerka Car Matutinović pokazala je vrsno poznavanje naše poezije. Nadalje, kod svakoga je od odabranih autora uistinu naglasila ono najbolje i najzanimljivije u pojedinom djelu te najznačajnija  obilježja  njegova  stvaralaštva.  Čitatelje vrlo blagonaklono upoznaje s bogatstvom tema i motiva, ali i s poetskom umješnosti zastupljenih književnika.

U dijelu koji obuhvaća prozu suvremenih hrvatskih autora, Ljerka se posvetila čitanju i analizi uradaka četrnaestoro autora, knjiga pripovijesti i romana. Tako knjiga pripovijesti  Julijane  Adamović  Glineni  anđeli uglavnom obrađuje tematiku zločina i užasa koji su se, nažalost, dogodili ne tako davno i ne tako daleko od nas. Bogdan Aranutović autor je kratkih lirskih prikaza naslovljenih Boje seoskog sladoleda, također posvećenih događajima iz Domovinskog rata, dok Suzana Bosnić Majcenić u proznim sastavcima u djelu Tolba opisuje nepostojeći grad u kojemu caruje tjeskoba. Nešto su optimističnije pripovijesti Mirjane Buljan prikupljene u zbirci Apsirtov pupak možda zato jer su, budući da se nastavljaju na fabulu iz starog vijeka, prema mišljenju autorice, nekako bajkovite. Za knjigu Fildešpanja autora Albina Crnoborija, Car Matutinović ističe da na 338 stranica „promiče život“. O smislu života razmišlja pak Franjo Deranja u knjizi zavičajne tematike BubadeStruktor, a Jasminka Domaš u romanu Izabrana: Edith Stein govori o tragičnoj sudbini Edith Stein (1891. – 1942.) rođene u ortodoksnoj židovskoj obitelji.

Tajana Obradović u romanu Akustika tišine piše o sudbini djevojke Nore koja žudi za slobodom življenja i na kraju zbog svoga buntovništva biva zatočena u psihijatrijsku kliniku, premda pravih razloga za to nema. U romanu Mornareva žena Adam Rajzl se većinom posvećuje problemima u našoj zemlji i analizom društva, no priča je zapravo ljubavna.

U knjigu su također uvršteni zapisi književnika i prevoditelja   Ive  Runtića   koji   u   svojim   putopisnim promišljanjima naslovljenim Putovanje i pisanje vješto spaja opise putovanja s vlastitim utiscima. Također, tu je i  prikaz  djela  nedavno  preminulog  Jože  Skoka Garestinski hortus verbi, Varaždinska hrestomatija, odnosno drugi dio književno-znanstvenog projekta Garestinski panopticuum u kojemu poznati književni kritik, esejist, književni povjesničar i antologičar odabire 68 značajnih imena hrvatske književnosti od vremena Ilirskog preporoda do danas. Miljenko Stojić u knjizi Cvrk-Cvrk donosi priče objavljene u dječjem listu Cvitak u razdoblju od 2012. 2014. godine. Pjesnik, publicist i franjevac, Stojić razvidno promiče kršćanske vrijednosti i prenosi svoja iskustva na mlađe naraštaje.

Niz zanimljivih prikaza završava tekstom o knjizi koprivničkog autora Darka Pere Pernjaka American Bob kojega, kako naglašava naša autorica osobito zanimaju „…gubitnici, autsajderi i njima slične transformacije“.

Dakle, vezano uz prozne uratke, zaključujemo da su obuhvaćene različite književne vrste od zbirki pripovijesti, preko romana i putopisa, do književno- znanstvenih i poučnih djela.

Kao i u prethodnim knjigama slične tematike, i u ovome se djelu marna i savjesna Ljerka Car Matutinović pobrinula odabrati cvijet naše aktualne književnosti, pozorno pročitala mnoštvo   raznovrsnih   poetika   i tekstova,  izrazila  svoje  mišljenje  i  donijela zaključke koje čitatelj može, ali i ne mora prihvatiti.

Tako je; ne moramo se složiti sa svim tvrdnjama naše autorice, ali sigurno je da smo mi koji smo pročitali ovu knjigu punu iscrpnih prikaza značajnih djela modernih hrvatskih književnika, jedinstveni u mišljenju da je ona iznimno vrijedna. Između ostaloga i zbog toga jer ju je, na radost sadašnjih i budućih čitatelja, napisala ozbiljna, načitana i dobronamjerna književna kritičarka.

Željka Lovrenčić

 

Kategorije
Knjige

DJEČARAC Luka Matutinović

dječarac video

 

DJEČARAC

Luka Matutinović

Poezija

Uvez: Meki uvez

Br. str: 80

Format: A5

Maloprodajna cijena: 99,75 kn (14,00 €)

 

 

Luka Matutinović: Dječarac

Odgovorna razigranost

 

Dječarac je prva zbirka mladoga pjesnika, ekonomista i glazbenika Luke Matutinovića rođenenog 1983. u Zagrebu.

U ovoj zbirci pjesama nastaloj u Zagrebu 2015. godine Luka svojim poetskim senzibilitetom, lakoćom dječačke razigranosti i dozom ironije zrelo promišlja egzistencijalna pitanja. Promišlja o slobodi ljudskog bića u suvremenom svijetu, svijetu gdje je osnovna vrijednost profit.

Nenametljivo postavlja pitanje čovjekovih nadanja, njegovih stvarnih mogućnosti, ograničenja i perspektiva.

Poetski govor je jednostavan i snažan. Koristi slobodan stih, a povremeno i rime. Rječnik mu je bogat.

Pjesnik postavlja i promišlja mnoga pitanja. Mogli bismo reći da se u pjesmama ogleda čitav pjesnikov život: tu je djetinjstvo, mladost, ljubav, obrazovanje…

U pjesmi Dječarac pjesnik misli da nam je lakše sačuvati svoju osobnost u ovom svijetu u kojem tehnika dominira ako sačuvamo dječarca u sebi. To je dragocjeno i trebamo to zadržati unatoč svim pritiscima: (…) “A dječak u meni se smije od uha do uha / Zna on ne dam ja na njega / Jer bez njega bih bio samo još jedan u nizu / Bezličnih sjena”.

U pjesmi Prijenos utakmice u staračkom domu sa suosjećanjem govori o životu starijih ljudi koji svoje umirovljeničke dane provode osamljeni u staračkom domu, a njihovi potomci naporno rade i nisu u mogućnosti posjećivati ih: (…) “Dani pred nama su dugi i monotoni / Šah postaje naša hrana / Gutamo novine / Povremeno zovemo unuke čiji životi su nastavili teći / Poput rijeke”.

Iako je u pjesmi Prestaješ biti moj plašt, uostalom kao i u većini Lukinih pjesama, prisutna blaga ironija, on krajnje odgovorno i duboko proživljeno prilazi svakome ljudskome odnosu, pa i ljubavnom: (…) ”Obećao ti je novi vitez ukloniti tugu / Obećao je u te utkati dugu / A mene je strah da se ne snađe / Pa da pronađe / One moje niti / Koje sam u te zauvijek uspio skriti”.

Iako u pjesmi O smrti, filozofski promišlja smrt, ipak u pozadini promišljanja osjeća se bojazan od neminovnosti ljudskog odlaska: ”Ne bojim se smrti / Moja pluća puna su života / Ne smijem samo nikada / Izdahnuti “.

U pjesmi Tattoo govori o neraskidivosti i trajnosti nekih ljubavnih odnosa: ”Biljeg tvoje ljubavi nosim na svome tijelu / On je znak neraskidivih spona koje nas vežu / Nitko ne zna što sutra donosi / Ali neke tetovaže / Nikada / Ne blijede”.

U pjesmi Danas ni osmijesi nisu besplatni govori o društvu u kojemu nema svetinja. To je pobuna protiv svijeta koji nije po mjeri čovjeka: “Prodajem osmijehe za sve prigode / Posao odlično ide / Nestašica je”.

Zbirka Dječarac odiše željom za humanim odnosima među ljudima. Vrlo jasno naznačuje što je bitno u životu. I u svojoj antologijskoj pjesmi Još jedan dan na poslu o tome progovara snažno, razborito i uvjerljivo.

U pjesmi Sizife moj Luka Matutinović oslikava nejednake mogućnosti što ih donosi položaj u društvu, ali zato čovjek mora biti mudar i sam sebi olakšati tegobe: ”Zar ne vidiš Sizife moj da si sam sebi najveći teret / Kad bi nekad dopustio sam sebi da se odmoriš / Na vrhu planine “.

U poeziji Luke Matutinovića prepoznaje se današnji osamljeni čovjek suvremenog društva koji radi od jutra do sutra u prostorijama bez prozora, pije vodu iz bočica, jede prerađenu i konzerviranu hranu, kojemu ostaje malo vremena za ljubavni i obiteljski život, te za pretke i potomke. Čovjek se otuđio od prirode. Najveći problem današnjeg svijeta je žudnja za slobodom. U sklopu dehumaniziranih odnosa zanemaruju se svekolike ljudske odgovornosti.

Kroz književnost i filozofiju čovjek promišlja smisao i kvalitetu života i takvo promišljanje pomaže mu da se odupre destrukciji, otuđenosti i dehumanizaciji suvremenog svijeta, u kojem pojedinac gubi svoj identitet.

Lukin Dječarac kuca na vrata književnosti, on vjeruje u književnost, osjeća snagu jezika i mogućnost da se Slovom mjenja svijet. To je njegovo opiranje zlu, a za dostojanstvo čovjeka i budućnost stvaralaštva.

 

Zorka Jekić

 

 

Kategorije
Promocije

Slike s predstavljanja knjige SANJAR Zorke Jekić

Kategorije
Promocije

Predstavljanje knjige Luke Matutinovića DJEČARAC

pozivnica Luka

Kategorije
Promocije

Predstavljanje knjige Ljerke Car Matutinović KRALJEVSTVO ZA KNJIGU

pozivnica Ljerka Car Matutinović

Kategorije
Knjige

UMJESTO SAMOĆE Ljerka Car Matutinović

UMJESTO SAMOĆE

UMJESTO SAMOĆE 

Ljerka Car Matutinović

Ogledi o književnosti

Uvez: Tvrdi

Br. str: 312

Format: A5

Maloprodajna cijena 168,00 kn (22,00 €)

 

 

Knjiga Umjesto samoće obuhvaća novi niz književno-kritičkih tekstova u kojima nam Ljerka Car Matutinović svojim odabirom knjiga otkriva nove informacije o stvaralaštvu mnogobrojnih, uglavnom suvremenih hrvatskih autora. Uz iznimnu informativnost, jedno od najznačajnijih obilježja njezina načina pisanja jest pozitivan pristup prema svakome od njih. Svakome djelu o kojemu piše, pristupa dobronamjerno i iznosi objektivan sud o njemu. U njezinu izričaju nema pretjerane afektivnosti, ali isto tako nikoga ne izlaže strogom kritičkom sudu. Iz svakoga djela želi izvući ono najbolje, esencijalno.

dr, sc. Željka Lovrenčić

Knjiga Umjesto samoće izbor je iz bogatog opusa kritičkog promišljanja naše suvremene i poznate pjesnikinje, prozaistice, književnice za djecu, esejistice, prevoditeljice i urednice Ljerke Car Matutinović.

Ovo djelo uz Vijenac odabranih (za koju je autorica dobila prestižnu Nagradu Julije Benešić za najbolju knjigu kritika) pruža gotovo cjelovit prikaz književnoga života kod nas u zadnjem desetljeću.

Ljerka Car Matutinović je umjetnica riječi s iznimno bogatim rječnikom. Ona propituje riječi, igra se njima, otima ih zaboravu i oživljava ih. Svojim kreativnim izrazom pridonosi bogaćenju jezičnog blaga hrvatskoga jezika.

Zorka Jekić

Kategorije
Knjige

ŽENA SUFI Jasminka Domaš

žena sufi video gif

 

ŽENA SUFI / SUFI WOMAN 

Jasminka Domaš

Pjesme

Uvez: Tvrdi

Br. str: 180

Maloprodajna cijena 150,00 kn (20,00 €)

 

Jasminka Domaš “ŽENA SUFI”

BIAKOVA & Židovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj

BIAKOVA & The BET ISRAEL Jewish community of Croatia

Metafizika svakodnevice kakvu ispisuje Jasminka Domaš nastavlja se na tragu žive riječi hasidske tradicije; u njoj se »prepoznaju lica davno prosvijetljenih«, ali upravo u onim stihovima gdje naizgled ne postoji nijedan novi duhovni element — sve drevno i sve bitno ponovno se dovodi na okup kako bi se od elemenata nasljeđa, uz pomoć poetskoga »jezika čuda«, stvorila harmonija nove cjeline. Baš kao i u hasidskoj i sufijskoj tradiciji, poanta nije toliko u intelektualnome tumačenju, nego u načinu življenja koje poučava posvećenike i prijenosnike Glasa poput Jasminke Domaš da što god činili, moraju raditi snagom duše i uma, živeći u svijetu i za svijet.

Sibila Petlevski

Metaphysics of the ordinary as written by Jasminka Domaš continues in the line of the living word of Hassidic tradition; one can “recognize faces of those enlightened long ago”, but just in the verses where apparently there is not a single new spiritual element all those ancient and essential things are brought together again to make a harmony of a new whole from the elements of the heritage, aided by the poetic “language of wonders”. Just like in the Hassidic and the Sufi tradition, the point is not so much in the intellectual interpretation but rather in the way of living which teaches the consecrated and the transmitters of the Voice like Jasminka Domaš, that whatever they do, they have to do it with the power of their soul and mind, living in the world and for the world.

Sibila Petlevski

Jasminka Domaš svojom metafizičkom osjetilnošću oživit će i spojiti ono što se zbilo u prošlosti s onim što jest i što će donijeti budućnost. Smirenim i i uvjerljivim stihovanjem pjesnikinja djeluje na čitatelja, koji očekuje odgovore na neke paradokse življenja.

„A onda ipak, biva ti žao zaboraviti dane i godine/prelijepe, riječi i dodire ljubavne, ljeta i snjegove pune svjetlosti,/u nježnost umotane./ I molitvu ne želiš zaboraviti, onu koja te čistila/snažila, štitila i izdvajala dok si uranjala/ umirena i utješena u prizmu čudesnog kozmosa. ( Sažimanje )

Autorici riječ must i in ne znače ništa. Ona gleda i vidi život očima legendarne, mudre žene sufi.

                                                           Ljerka Car Matutinović

Mistično iskustvo koje nam J.Domaš prosljeđuje odvija se u onim dimenzijama istinskog života koje većina ljudi nikada svjesno ne prepozna ( što ne znači da ne pripadaju tim dimenzijama). Pjesnik i pjesništvo su put ili kanal kroz koji se utvrđuje i postaje dosegljivim jedinstvo svijeta, svejedinstvo, jedinstvo svih dimenzija u Jednom. To je profetska i mistična uloga pjesnika i pjesništva, o kojim ulogama pjesnik ne mora ništa znati, ali ih može intuirati pa čak, u najboljem slučaju, postati ih svjestan, kao J.Domaš, kako nam se čini nakon čitanja zbirke Žena sufi. I u toj je njezinoj osobini najveći izazov.

Nikica Mihaljević