DAN KAD JE PLANINA POLETJELA
Tamara Bakran
Urednica: Zorka Jekić
Lektorica: Dunja Tokić
Likovna oprema korica: Iris Jambrek
Uvez: Tvrdi
Broj stranica: 52 str.
Format: A5
ISBN 978-953-8375-59-0
Maloprodajna cijena: 12,60 €
DAN KAD JE PLANINA POLETJELA Tamara Bakran
Uvez: Tvrdi Broj stranica: 52 str. Format: A5 ISBN 978-953-8375-59-0
12,60 €
SVECANA POVEZANOST PRIRODE I COVJEKA
Dan kada je planina poletjela zbirka je priča za djecu plodne i nagrađivane pjesnikinje i prozaistice Tamare Bakran.
Svi naslovi su znakoviti i daju nam odmah naslutiti koje teme autorica u pričama obrađuje. Tako cemo čitati o planini koja leti, o Arboretumu opeka, kako Niz šal kroz prozor, o Sanjalčici, o jednoj čarobnoj noći, Kaktus-zmaju, o ljubomori male Katje, Kućnoj sreći, slatkom domu, Drugoj obali, dječjim otkrićima i želji stare smokve da nekamo krene.
Sve priče u ovoj zbirci su poticajne za razvijanje mašte i stvaranje vedrog raspoloženja u djece.
Autorica, s velikom toplinom, na slikovit način približava djeci prirodu i međuljudske odnose. Maštovitim zapažanjem detalja prepušta se čaroliji pričanja, miješa san i javu. Ona lakoćom pera predočava svečanu povezanost prirode i čovjeka.
No, dok se ovako svečano i polako diže u visine, posipam se trncima ushićenja i idem takva, naježena, ustreptala, prema njoj. (iz priče Dan kada je planina poletjela).
Zbirka priča Dan kada je planina poletjela putovanje je i traganje za mogućnošću da se sačuva dječja bezazlenost, neposrednost i dubina doživljavanja svega onog što nas okružuje. Uvjeravanje čitatelja da i čuda postoje snažan je pokretač za stvaranje tog bajkovitog okružja u kojemu je doista sve moguće i gdje se sve poteskoće uspješno prevladavaju.
Dan kada je planina poletjela poziv je na putovanje djeci, kako bi uvježbala strpljivost, stekla hrabrost, potaknula svoju ustrajnost i istrazivački duh…
Mlade čitatelje autorica vješto potiče na istraživanja okružja i odlaske u prirodu, koja je vječna i prepuna iznenađenja.
Da, ovaj nas je vrt željan i mi smo željni njega, njegovih ljepota i njegovih tajni koje nam se ipak nikada neće odati. (iz price Arboretum opeka)
U tkivo teksta autorica umješno inkorporira likove iz hrvatske i svjetske književne tradicije, poput Veloga Jože, Romea i Julije, vila, vještica, patuljaka…
Knjiga je prepuna neobičnih i neočekivanih ideja kao što su pomoć u svladavanju dječjih strahova, ljubomore, znatiželje, dječjih istraživanja opasnih prostora u veličanstvenoj prirodi. Spajajući legende i bajke, povezujući san s javom, autorica na kraju dovodi čitatelja u sigurnost i mudrost starosti, ukazujući kako u životu postoje i djetinjstvo i mudrost zrelosti. A sva ta spisateljičina vještina usmjerena je ka pobuđivanju i razvijanju dječje mašte u neobičnoj atmosferi s posebnim kutom promatranja čitatelja koji sudjeluje u pustolovini čitanja i prepoznaje sebe i svoje iskustvo u pričama.
I možemo zaključiti da se u ovoj zbirci nalazi četrnaest razigranih proznih zapisa zaokupljenih raznim temama: dječjom ljubomorom na novopridošlog člana obitelji, strahom od spavanja, zavodljivim zovom nepoznatog usprkos opasnostima, čeznjom za drugim i onostranim, povratkom u sigurnost doma i shvaćanjem kako postoje ‘tajne’ koje se ne razotkrivaju…
Autorica vrsnim stilom pisanja, metaforama te opisima neopisivog potiče mladog čitatelja na svladavanje teksta i proširenje osobnog rječnika.
I ovom zbirkom priča, po vještini tkanja teksta, autorica potvrđuje postojanu usidrenost u korpusu naše književnosti.
Zorka Jekić
BILJESKA O AUTORICI
Tamara Bakran rođena je u Zagrebu 1979. godine, gdje je diplomirala hungarologiju, turkologiju i bibliotekarstvo, doktorirala književnost. U Zagrebu je završila i Ženske studije. Bibliotekarka je u Knjižnici Filozofskog fakulteta, vodi turkološku, hungarološku i judaističku zbirku. Članica je DHK-a i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Radovi su joj objavljivani u Quorumu, Zarezu, Vijencu, Novoj lstri, Temi, Poeziji, Republici, Književnoj republici, Književnoj Rijeci, Fantomu slobode, Hrvatskom filmskom ljetopisu K. i čitani u emisijama HR-a Riječi i riječi, Šest minuta poezije u šest, Poezija naglas, Priča za laku noć, Kutić poezije i Radioigra za djecu i mlade. Pohvaljena je na Goranovom proljeću. Na natječaju Milivoj Cvetnić osvojila je prvu nagradu s rukopisom Mjesečevo cvijeće i ta je zbirka nagrađena nagradom Slaviđ za najbolji autorski prvijenac. Za drugu zbirku Pastirica skakavaca joj je Ministarstvo kulture dodijelilo stimulaciju za najbolja ostvarenja na području književnoga stvaralaštva. Treća zbirka S jezerom izlazi 2016., a četvrta, Bršljandusa, 2019. Piše i priče za djecu. Do sada joj je objavljeno dvanaest slikovnica i tri zbirke kratkih priča za djecu; Ja zmajica, Rosica i fazan i Gvalup i druge priče. Gvalup je uvrštena u White ravens, ugledan katalog najboljih knjiga za djecu koji objavljuje Međunarodna dječja knjižnica u Münchenu. Medu slikovnicama izdvojile su se Kruna kraljice vrana, predstavljena na Monte Libriću, Ruđa je slutila koja je bila nominirana za nagradu Libar za vajk, te Babasova i kraljičino stablo, Bogar i Gaguč imaju važan razgovor i lde Alemka po čarobno jaje, koje su ušle u finale za nagradu Ovca u kutiji. Babasova i kraljičino stablo osvojila je i nagradu Artefakt. Po njezinoj zadnjoj objavljenoj slikovnici, Jedrenjak na kraju ulice, u ovom trenutku nastaje animirani film, u produkciji Zagreb filma.
BILJESKA O AKADEMSKOJ SLIKARICI
Iris Jambrek rođena je 1995. godine u Varaždinu. Upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 2015. godine, gdje završava preddiplomski studij slikarstva pohvalom Akademijskog vijeća cum laude. Diplomski studij slikarstva završava 2021. godine u klasi profesora Zoltana Novaka, nagradom Akademijskog Vijeca ALU najuspješnijim diplomantima.
Do sada je izlagala na nekoliko grupnih izložbi među kojima su Ususret Bijenalu slikarstva, Galerija Sira, Oni odlaze – izložba završnih radova Slikarskog Odsjeka ALU, Gliptoteka HAZU, Situacija – 35. salon mladih, Galerija Forum, Situacija – 36. salon mladih, Galerija Forum, 6. Bijenale slikarstva na HDLU, na kojem dobiva Cloverfield nagradu te na samostalnoj izložbi Aluzija na zaboravljeno ljeto, Galerija Matice hrvatske.